Magazin
TEMA TJEDNA: NOVI SABOR I NOVA VLADA

Dražen Živić: Pred ministarstvom demografije golema je odgovornost
Objavljeno 18. svibnja, 2024.
DR. SC. DRAŽEN ŽIVIĆ Znanstveni savjetnik u trajnom izboru

Nakon sporazuma HDZ-a i DP-a resor demografije pripao je Domovinskom pokretu, što je velika odgovornost s obzirom na to u kakvom je demografskom stanju Hrvatska danas. Ne ulazeći u dublji politički aspekt, koliko je osnivanje jednog takvog resora dobra odluka, što dobroga može donijeti Hrvatskoj... pitali smo dr. sc. Dražena Živića, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru.

- Najjednostavniji odgovor na vaše pitanje glasio bi: Vrijeme će pokazati je li osnivanje ministarstva za demografiju bilo dobro rješenje! Šalu nastranu, demografsko stanje u Hrvatskoj već duže vrijeme je u izrazito negativnom, odnosno depopulacijskom trendu da se ni na koji način ne trebamo niti smijemo šaliti s tim pitanjem.

Alarm koji upozorava da nije samo pet do dvanaest nego da je dvanaest sati možda već otkucalo, uporno zvoni već godinama, pa i desetljećima, a hrvatska politika, pa i društvo u cjelini, uz časne izuzetke, još nisu pronašli zadovoljavajući konsenzualni odgovor na demografske izazove s kojima smo suočeni. Hrvatski demografi kontinuirano upozoravaju na uzroke i posljedice lošeg demografskog stanja nastojeći što je moguće više senzibilizirati, ponajprije, nositelje političkog života (tj. vlast), kako bi oni pokrenuli stvari s mrtve točke. Objektivnosti radi treba priznati da su se u političkom životu naše zemlje odnosi prema demografskoj problematici u posljednjih nekoliko godina ipak pomaknuli prema naprijed, i da se danas vide određeni pozitivni pomaci u svijesti bar nekih političkih struktura (tj. vlasti) o važnosti aktualnih demografskih trendova za demografsku, društvenu, ekonomsku i nacionalnu budućnost hrvatske države, ali i hrvatskoga naroda. No to još uvijek nije donijelo pomake "na terenu", još uvijek negativni trendovi nadmašuju rijetke pozitivne, još uvijek smo u dubokoj depopulaciji, prirodnom padu, ubrzanom starenju… Jedino se u pitanju migracija u posljednje dvije-tri godine uočavaju pozitivni pokazatelji, ali ne kao posljedica usporavanja iseljavanja (što svjedoči da kriza ili njezina percepcija u hrvatskom društvu u najširem smislu te riječi i dalje postoji), nego kao rezultat brojnog doseljavanja strane radne snage koja popunjava sve veće praznine na hrvatskom tržištu rada, ali bez jasnog koncepta i nacionalne migracijske strategije.

Zašto su dosadašnji planovi i strategije uglavnom ostajali mrtvo slovo na papiru, s malo ili nimalo konkretnih učinaka...?

- Hrvatska odnedavno ima Strategiju demografske revitalizacije do 2033. No Hrvatska je i prije (1996., 2000., 2006.) imala strateške dokumente koji su se, svaki na svoj način, odnosili na goruća demografska pitanja, pa nije bilo puno napretka. S jedne strane zbog nedostatka jasne i dugoročne političke volje da se politika i društvo uhvate ukoštac s naraslim demografskim problemima i izazovima (jer to zbog dubine demografske krize nije moguće eksploatirati u izbornim ciklusima), ali i zbog česte opstrukcije ili nesnalaženja u provedbi planiranih aktivnosti i mjera. Drugim riječima, na papiru je sve bilo lijepo, ali je provedba - manje ili više - zaostajala. Nedostatak političke volje generirao je i svojevrsnu "atrofiju" autoriteta i precizne hijerarhije i koordinacije u provedbi planiranog.

Smisao uspostavljanja resornog ("demografskog") ministarstva kao krovnog vladinog tijela nalazim samo i isključivo u važnosti demografske problematike kao takve i autoritetu njezina čelnika, kako bi demografija doista postala prvo i najvažnije područje djelovanja nove vlade i kako bi se strategije, odluke i mjere mogle realizirati bez "upada sa strane". Ministarstvo ne smije biti tek savjetodavno tijelo vlade, nego ono mora imati ne samo koordinativnu ulogu među različitim resorima nego i upravljačku ulogu čije odluke postaju obvezujuće za sve. Je li to moguće postići, ne znam. Ali bez toga Ministarstvo demografije neće imati onu oštricu djelovanja kakvu nameće sadašnji demografski trenutak.

Bez da nešto dociramo, čime će se prioritetno morati baviti Ministarstvo demografije, koji su izazovi najveći i kako ih rješavati? Već imamo ambicioznu vladinu Strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine, što se tu još može i treba nadograditi, a da je to zadaća novog ministarstva i novog ministra, bez obzira na to tko to bude iz DP-a? Drugim riječima, postoje li neki potezi, neke mjere, neki planovi i programi, koje bi se moglo brzo provesti u djelo kako bi se demografska slika makar malo popravila u godinama koje slijede...?

- Kao što sam u odgovoru na prethodno pitanje već istaknuo, Hrvatska je od stjecanja svoje samostalnosti i suverenosti u nekoliko navrata donijela važne strateške dokumente bitne za razumijevanje demografskog stanja, ali i za postizanje zadovoljavajuće razine demografske revitalizacije; posljednji takav dokument (Strategija demografske revitalizacije do 2033.) donio je Hrvatski sabor u proljeće ove godine, a izradila ga je Radna skupina pri Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade. Činjenica da je dokument nastajao gotovo punih osam godina i da su u tom razdoblju djelovale i dvije radne skupine za njegovu izradu, ne govori samo o složenosti takvoga posla nego i o tome da nije uvijek postojala iskrena politička volja da se konačno stane nakraj stihijskom djelovanju na poražavajuće demografske trendove i procese. Sam dokument ima i svoju vertikalnu povezanost uz ciljeve definirane najvažnijim hrvatskim strateškim dokumentima, prije svega uz Nacionalnu razvojnu strategiju, ali i horizontalnu usmjerenost prema svim društvenim akterima, od nacionalne do regionalne i lokalne razine. Eventualne izmjene ili nadogradnje "mlade" Strategije treba poduzimati samo nakon precizne evaluacije njezinih učinaka i ne ad hoc zbog političkih interesa.

U ovom je trenutku najvažnije da novo ministarstvo i ministar, odnosno potpredsjednik vlade za demografiju, dade potreban zamah i svojim autoritetom uklone političke i druge prepreke koje cijelu Strategiju mogu obezvrijediti na način da u prvi plan, kao i puno puta do sada, dođu oni koji kažu: "Nije još vrijeme", "Nema novca", "Uvijek možemo dovesti jeftiniju stranu radnu snagu" i slično. Ministarstvo cijelo svoje djelovanje mora temeljiti na premisi prema kojoj demografska revitalizacija nije trošak, nego ulaganje u budućnost! Hrvatska više nema vremena za čekanje, ionako već previše kasnimo. Nova runda političkih prijepora i nesuglasica o važnosti demografske problematike, uključujući i izradu nekih novih strateških dokumenata, ne samo da nam nije potrebna nego bi to bilo besplodno rasipanje i vremena, i resursa, i ljudi. A to nam buduće generacije neće oprostiti!

Zaključno - demografska budućnost Republike Hrvatske, možemo li ipak biti optimisti, pa i kad se uzme u obzir novo Ministarstvo demografije?

- Na temelju podataka koji su nam dostupni iz različitih hrvatskih, europskih i svjetskih statističkih izvora, kao i dosadašnjeg iskustva odnosa politike i hrvatskog društva generalno (iznimke postoje) prema važnosti demografske revitalizacije, teško da možemo biti veliki optimisti, ali zar je izostanak optimizma alternativa na koju moramo pristati? Drugim riječima, biti optimist je teško, možda i nerealno, ali ustrajat ću na njemu jer je to jedini način na koji možemo djelovati i jedino kao optimisti možemo naći svjetlo iz ovog trenutno vrlo mračnog demografskog tunela u kojemu se nalazimo. I da, biti strpljiv i ustrajan u provedbi mjera i očekivanju pozitivnih rezultata u ovom je slučaju vrlina, a ne mana! (D.J.)

Možda ste propustili...

IRANSKO VRENJE: TEHERAN UOČI IZBORA NOVOG PREDSJEDNIKA

Sukcesija je ključni trenutak u oblikovanju putanje Irana