Dezinformacijske kampanje i manipulativni narativi u kontekstu europskih izbora ozbiljan su problem te velik rizik i za hrvatsko društvo, istaknuto je u ponedjeljak na tematskom skupu posvećenom problematici dezinformacija.



Profesorica Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti (FPZ) u Zagrebu istaknula je opasnosti od manipulacija u javnom diskursu. ‘‘Različite organizacije već sada su detektirale niz tema koje su rizične u smislu manipulativnih narativa i oko kojih postoji cijeli niz dezinformacija u javnom prostoru. Upravo o tim temama voditi će se računa i na ovim izborima‘‘, istaknula je Grbeša Zenzerović na skupu u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM) i Veleposlanstva Švedske. Dodala je i kako se dezinformacije najviše povezuju s ratom u Ukrajini, migrantima, LGBTQ pravima i klimatskim promjenama. ‘‘Dezinformacijama, nažalost, ne možemo potpuno stati nakraj. No možemo se protiv njih prilično učinkovito boriti, i to, prije svega, medijskim opismenjavanjem‘‘, zaključila je.



Skup na zagrebačkom FPZ-u održan je u sklopu Dana medijske pismenosti, projekta Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja provodi svakog proljeća od 2018. godine. Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović istaknuo je iznimnu važnost tog projekta. ‘‘Protiv dezinformacija imamo malo lijekova. Trebamo ih koristiti svakodnevno i dugoročno. Riječ je o osnaživanju vještina medijske pismenosti koje će građanima omogućiti da prepoznaju i evaluiraju medijske sadržaje i tako prepoznaju točne i provjerene informacije‘‘, kazao je Tomljenović. H