Na kraju četvrtog tromjesečja 2023. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 89 milijardi eura, što je porast od 6,2 milijarde eura, ili 7,4 posto, u razdoblju od godine dana, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). Istovremeno, financijske obveze kućanstava povećale su se na 25 milijardi eura, što je porast od 2,1 milijardu eura, ili 9,5 posto, u godinu dana, navodi HNB-a o statistici financijskih računa za četvrto tromjesečje 2023. godine. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 64,4 milijarde eura, ili 2,7 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno za četiri milijarde eura, ili 6,7 posto više nego prije godinu dana. Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je počeo u drugom tromjesečju 2022., nedugo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta, koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021., ističu. Najveći doprinos rastu financijske imovine u 2023. imaju rast udjela u mirovinskim fondovima i ulaganja u dužničke vrijednosne papire, uglavnom obveznice i trezorske zapise Ministarstva financija, ali depoziti su i dalje najveća stavka financijske imovine kućanstava. HNB ističe i da je na kraju 2023. financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila 444 milijarde eura, što je povećanje od 9,1 milijarde eura u tom tromjesečju i povećanje za 40,9 milijardi eura u razdoblju od godine dana. Istodobno su financijske obveze gospodarstva iznosile 460 milijardi eura, a povećale su se za 9,1 milijardu eura u tromjesečju, odnosno za 40,1 milijardu eura u godinu dana.

Ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 129 milijardi eura, što je 1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a ukupne obveze bile su 185 milijardi eura (rast 0,8 posto). H