Zanimljiva je ta statistika, ima nas u Hrvatskoj oko 3,8 milijuna stanovnika, a ukupno je na cestama registrirano nešto više od 2,5 milijuna vozila, točnije 2.554.524. Riječ je o podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu, a iz njih se da iščitati kako je lani registrirano četiri posto više u odnosu prema 2022. godini.

Na hrvatskim prometnicama lani je najviše bilo, razumljivo, 1.910.131 registriranih osobnih vozila, što je u odnosu prema 2022. više 3,8 posto. Riječ je o ukupnom broju automobila, a onih koji su prvi put registrirani bilo je 190.063, što je osjetni rast od 28,6 posto u odnosu prema 2022. godini. Mnogi bi pomislili kako je tom porastu uzrok veća platna moć hrvatskih građana, no kada se malo bolje prouči statistika, odmah se shvati kako to nije istina. Od ukupnog broja registriranih automobila, njih 1,9 milijuna, 1,67 milijuna otpada na privatne vlasnike (građane), a 238 tisuća automobila je u vlasništvu tvrtki. Taj omjer osjetno je niži kada se gleda samo 2023. godina, a u njoj je bilo 83.385 prvih registracija kod građana te 54.172 registracije automobila u vlasništvu tvrtki. Ova posljednja brojka sugerira kako je uglavnom riječ o rent-a-car vozilima koja se najbolje prodaju u proljetnim mjesecima, prije ljetne turističke sezone. I to je pomalo zabrinjavajuće jer je posljedica da će nam prosječna starost voznog parka rasti iz godine u godinu. I s obzirom na prosječni standard hrvatskih građana, teško da ćemo u dogledno vrijeme pomladiti ukupni vozni park.



Mopeda je u 2023. godini ukupno bilo registrirano 73.255, a novih registracija je bilo 3159. Građani su ih lani registrirali 2079, a tvrtke 1080. Kod tvrtki se mopedi najčešće upotrebljavaju za dostave. Motocikli su također u većini, u vlasništvu građana. Dvotočkaša, za koje je potrebna A kategorija, ukupno na cestama s registracijom ima 101.515 (u 2023. registrirano 12.003). Građani su samo lani registrirali 10.096 motocikala, a tvrtke 1907.

Autobusa na hrvatskim cestama ima ukupno 5799, od čega je prošle godine novoregistrirano 634 autobusa. Većina autobusa je u vlasništvu tvrtki, ukupno 5728, a građani u svom vlasništvu imaju 71 autobus. I kamioni su većinom u vlasništvu tvrtki, ukupno ih na cestama ima 221.006, od čega je u vlasništvu tvrtki njih 155.558, dok građani posjeduju 65.448 registriranih kamiona. Šlepera (iznad 25 tona) pak na cestama ima 16.503, od čega je 2561 novoregistriran. Građani su lani registrirali tek 4 šlepera, dok je taj broj puno veći kod tvrtki - 2557.



Građani su tvrtke ipak pobijedili u traktorima. Ovih poljoprivrednih vozila ukupno je bilo 148.080 s registracijom, od čega je samo prošle godine novoregistrirano njih 7483. Građani su u vlasništvu 122.923 registrirana traktora, a lani su ih novoregistrirali 3982. Poljoprivredne tvrtke u vlasništvu su ukupno 25.157 traktora, a novih je 3501.

Po hrvatskim se cestama voze i spacijalna vozila, njih 17.918 s urednom registracijom. Inače, specijalno vozilo je cestovno motorno vozilo za posebnu namjenu različitu od prijevoza putnika ili robe, poput cisterne ili radnog vozila (buldožder, cestarska vozila...). U vlasništvu građana bilo ih je 3895 (lani registrirano 248), a u vlasništvu tvrtki 14.023 (1376 lani).

Kako se može vidjeti na cestama, registracije imaju i prikolice, priključna vozila konstruirana tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik. Njih je ukupno registrirano 42.129 (lani 3617). Gledajući statistiku, primjećuje se kako su prikolice podjednako u vlasništvu građana i tvrtki. Građani su registrirali 22.102, a tvrtke 20.027 prikolica. Kod poluprikolica situacija je drugačija, jer ih vuku šleperi. Poluprikolice su inače priključna vozila bez prednje osovine konstruirana tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo. Njih je ukupno registrirano 18.187, a novih je 1970.