Tvornica cementa NEXE, najveća tvrtka NEXE Grupe, sa sjedištem u Našicama, potpisala je sredinom ožujka ugovor s grupacijom Thyssenkrupp o usluzi projektiranja i modifikacije linije za proizvodnju klinkera bazirane na najnovijoj Polysius Oxyfuel tehnologiji 2. generacije. Dio je to šireg projekta CO₂NTESSA koji ima za cilj potpuno uklanjanje CO₂ emisija u procesu proizvodnje cementa. Procijenjena vrijednost projekta je 400 milijuna eura, a NEXE ga je prijavio na Inovacijski fond. Na taj način projekt ima potencijal osigurati 175 milijuna eura sredstava EU-a.

O detaljima tog projekta, odnosno strategiji koja će omogućiti da našička cementara postane CO₂ neutralna i troškovno efikasna, razgovarali smo s Ivanom Ergovićem, predsjednikom Uprave NEXE d.d.



Naziv projekta CO₂NTESSA asocira na to da je prigodno posvećen kontesi Dori Pejačević, Našičanki koja je bila korak ispred svoga vremena. Čini se je da ovim projektom i Nexe zakoračio ispred svoga vremena.

- Da, na dobrom ste tragu, doista smo ovaj projekt zgodno povezali uz ime naše Dore Pejačević, koja je bila napredna u svom životnom i glazbenom putu. Našičanka je, ovdje je i pokopana, bila prva žena skladateljica u Europi. Ovo je godina u kojoj obilježavamo stogodišnjicu njezine smrti, tako da je ovaj naš projekt povezan s Dorom Pejačević i našičkim krajem. No, dopustite prvo nekoliko riječi kako je uopće došlo do ovog projekta. Za našeg posjeta Ulmu i kompaniji Schwenk, koja se također bavi proizvodnjom cementa i građevinskog materijala, a s Heidelberg Zementom suvlasnici su dviju tvornica u Mađarskoj, kao i one u Kaknju u BiH, saznali smo kako Schwenk i Thyssenkrupp rade testnu tvornicu po novoj tehnologiji, a koja će nakon testne faze biti uklonjena! Stupili smo u kontakt s menadžmentom Thyssenkruppa i kada su oni čuli kako NEXE ima mogućnost zaokruživanja cijelog procesa, a što podrazumijeva utiskivanje CO₂ u ležište - slani akvifer (lokacija Bockovci 1), i da postoji trasa za plinovod, jako brzo smo potpisali ugovor za izradu idejnog rješenja za modifikaciju naše našičke tvornice koja bi omogućila hvatanje emisije CO₂ na izvoru nastanka i to u jednom koraku, zajedno s proizvodnjom. Da imate još jasniju sliku, postojeće tehnologije tek na kraju procesa pročišćavaju plinove da bi dobili CO₂ čistoće veće od 90 posto, koji se tek kao takav može transportirati i zbrinjavati u podzemlje. Paralelno s kontaktima prema Thyssenkruppu naši inženjeri su bili na simpoziju u Barceloni, gdje je upravo predstavnik Thyssenkruppa prezentirao ovaj model, tako da smo vrlo brzo došli u situaciju da dogovorimo suradnju. Morate znati da su njihovi kapaciteti takvi da istovremeno mogu raditi samo tri tvornice. Jedna od njih je naša!

Projekt se sastoji od nekoliko faza, kompleksan je, a poseban je upravo zbog primjene nove tehnologije. O čemu je točno riječ?

- Riječ je o Oxyfuel tehnologiji druge generacije, što za nas znači da ćemo u procesu proizvodnje koristiti čisti kisik. Zrak je taj koji potpomaže sagorijevanje, kisika je 22 posto u zraku, što znači da su potrebne i manje količine. Uz to, kisik je čist, pa na izlazu nema štetnih plinova koje treba pročišćavati i izdvajati kako bi se dobio čisti CO₂. To je glavna razlika. Dakle, u istom potezu u procesu proizvodnje proizvodimo klinker, koristimo alternativna goriva i na kraju hvatamo CO₂. Znači, tvornica je volumenski manja, tehnološki i energetski učinkovitija, i zbog toga svega, kroz ovaj projekt imamo ekonomski prihvatljivu i konkurentnu proizvodnju cementa. Bit ćemo među prvima u Europi s takvim procesom proizvodnje i prvi u Hrvatskoj koji će proizvoditi niskougljični cement koji će biti konkurentan. Da ne bi bilo zabune, postoje tvornice koje također već proizvode zeleni cement, ali uz znatno veće investicijske, a potom i operativne troškove.

Drugi dio projekta vezan je uz zbrinjavanje emisija ugljikova dioksida.

- "Uhvaćeni" CO₂ u procesu same proizvodnje iz naše će se tvornice transportirati cjevovodom do lokacije Bockovci-1, gdje će se utiskivati u ležište - slani akvifer. Naime, projekt CO₂NTESSA u sinergiji je s projektom GT CCS koji uključuje obnovu postojećeg cjevovoda, koji je izvan funkcije, za transport uhvaćenog CO₂ iz NEXE cementare i izgradnju infrastrukture za skladištenje CO₂. Agencija za ugljikovodike i Plinacro provode ovaj međunarodni projekt, što znači da naša država preuzima inicijativu i organizira infrastrukturu za transport i utiskivanje CO₂. To za Hrvatsku znači da, a s obzirom na velike mogućnosti ovakvog zbrinjavanja CO₂ emisija, u taj se sustav mogu priključiti i kompanije iz zemalja regije. Dakle možemo biti međunarodno čvorište za zbrinjavanje emisija CO₂.

O kojim iznosima je ovdje riječ?

- Projekt CO₂NTESSA prijavljen je na poziv Inovacijskog fonda velikih razmjera s potencijalnom da osigura do 175 milijuna eura dodatnih sredstava iz EU-a. Istovremeno, prijavili smo projekt Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kako bi bio proglašen projektom od strateškog državnog interesa. Dodatno bih naglasio da potencijalna sredstva iz Inovacijskog fonda na koji smo prijavili projekt CO₂NTESSA nisu iz kvote koju je Hrvatska dobila u okviru digitalne i zelene tranzicije, to je poziv za sredstva koja je Europska unija raspisala i na koji se mogu javiti tvrtke. Dakle, ovo neće oduzeti dio kolača od EU sredstava koji je naša Vlada ispregovarala.

Kakvi su rokovi planirani za provođenje ovih projekata?

- Sljedeće dvije godine predviđene su za projektiranje, najdalje 2028. bila bi godina kada bi krenula probna proizvodnja. Godinu dana kasnije bili bismo u punoj proizvodnji. Zašto je to važno? Zato što se besplatne alokacijske jedinice za emisije CO₂ postupno ukidaju. Primjerice, za prošlu godinu platili smo oko 15 milijuna eura za one količine CO₂ emisija za koje ne dobijemo besplatne alokacijske jedinice. Dakle, kao proizvođači cementa ostvarujemo pravo na određenu kvotu emisijskih jedinica za koje smo oslobođeni plaćanja, dok preostale CO₂ emisijske jedinice kupujemo. Možete zamisliti što će značiti kada se 2034. potpuno ukinu besplatne alokacijske jedinice i tko do tada ne bude investirao u zelenu tranziciju, prema trenutačnim procjenama tona cementa koštat će dodatnih 70 eura. S druge strane, upravo zahvaljujući projektu CO₂NTESSA, naš će cement biti konkurentan zahvaljujući CO₂ neutralnoj i troškovno učinkovitoj proizvodnji.

No, ovo nije početak vaših aktivnosti na zelenoj tranziciji, već se dobrano koristite obnovljivim izvorima energije.

- NEXE Grupa prošle je godine usvojila Strategiju za razdoblje 2022. - 2030., a jedna od glavnih područja strategije su energetska tranzicija i zelena tranzicija našeg poslovanja. Strategija, koja se temelji na četiri osnovna strateška stupa, a to su tržišna orijentiranost, implementacija novih tehnologija, operativna izvrsnost i razvoj ljudi i organizacije, operacionalizirana je kroz 65 akcijskih planova. Energetska tranzicija podrazumijeva niz projekata u cilju smanjenja energetske ovisnosti naših tvornica ulaganjem u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, dok zelena tranzicija podrazumijeva smanjenje CO2 emisija za više od 50 posto do 2030. godine, ulaganjem u nova tehnološka rješenja i operativnu izvrsnost. Unutar Grupe imamo i neke druge proizvodnje, primjerice cigle i crijepa, koji su znatno manji emiteri, a u tim tvornicama CO₂ ćemo pročišćavati standardnim metodama. No što se tiče loženja, tu razmatramo nekoliko mogućnosti, jedna je uplinjavanje otpada i proizvodnja plina. Druga mogućnost je korištenje vodika u proizvodnji. Naša vinkovačka tvrtka "Dilj" sudjeluje u projektu Dolina vodika sjevernog Jadrana, projekt stvoren savezom Hrvatske, Slovenije i regije Friuli Venezia Giulia u Italiji. Planiramo se baviti i proizvodnjom vodika, no tu govorimo o planovima na duge staze. Što se tiče proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, do sada smo kroz projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije sufinanciranih sredstvima EU-a ukupno investirali oko 17 milijuna eura, od čega je sufinancirani iznos 7,7 milijuna eura nepovratnih sredstava. Jedan od takvih projekata je projekt u našoj koprivničkoj tvrtki IGMA. Podrazumijeva investiciju u novi plovni bager i sustav transporta šljunka, gdje ćemo umjesto kamionskog uvesti sustav trakastih transportera s instaliranim fotonaponom. U tvornici cementa u Našicama u tijeku je projekt Energetska obnova i OIE, koji podrazumijeva niz aktivnosti na objektima tvornice, što će rezultirati povećanjem energetske učinkovitosti, proizvodnjom i korištenjem OIE-a te smanjenjem emisija CO₂. U Vinkovcima, u tvornici crijepa te u Našicama, u tvornici cigle, u tijeku su projekti zamjene postojeće opreme energetski efikasnije, kao i ugradnje fotonapona, što će također rezultirati smanjenjem potrošnje energije u oba pogona, proizvodnjom i korištenjem energije iz OIE-a, i u konačnici smanjenjem emisija CO₂. Plan nam je da na sve krovove naših pogona instaliramo fotonapon. To se odnosi i na naše pogone koji su u Srbiji i BiH. U Srbiji za ovu vrstu projekata trenutačno nema mogućnosti sufinanciranja, kao ni u BiH, no moram naglasiti kako su našoj Tvornici opeke d.o.o. Sarajevo za projekt fotonaponske elektrane koji je u tijeku u sklopu projekta "Inkluzivne dekarbonizacije - IDA" UNDP-a odobrena određena sredstva kao nepovratna financijska potpora za realizaciju investicijskih projekata dekarbonizacije industrije. Krajnja namjera je da proizvodnjom električne energije iz vlastitih obnovljivih izvora energije u vidu fotonapona dosegnemo više od 30 posto naših ukupnih potreba. Još jedan smjer ulaganja s ciljem smanjenja energetske ovisnosti je i ulaganje u geotermalnu elektranu. Time bismo zaokružili naš plan zelene tranzicije, ugljično neutralne proizvodnje i bili bismo energetski neovisni.

Kakvi su rezultati poslovanja Grupe u prošloj godini? I ona je bila izazovna zbog geopolitičkih zbivanja.

- NEXE Grupa prošle je godine ostvarila 208 milijuna eura konsolidiranog poslovnog prihoda, što je rast u odnosu na 2021. godinu od 20 posto. Poslovni rashodi su rasli 18 posto, a s obzirom na snažan pritisak na troškove energije, ali i emisija CO₂. NEXE Grupa je u Hrvatskoj ostvarila 40 posto prihoda, 27 posto u Srbiji, 16 posto u BiH i 17 posto na ostalim tržištima, a to su Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Kosovo, Albanija, Poljska, Slovačka, a od ove godine izvozimo crijep i u Francusku. Možemo biti zadovoljni, dobro smo se snašli u toj neugodnoj prošloj godini i što se tiče dostupnosti energenata, sirovina i cijena. Ali bili smo spremni i uspjeli smo da nam prihodi rastu više od rashoda. Razvijamo nove projekte, ponosan sam na našu Upravu i naš menadžment. Baš imamo dobar tim.