Od lipnja će za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama plaće rasti od 60 do 100 eura, pri čemu će najviše porasti onima s najmanjim plaćama, do 20 posto, a regres od 300 eura primijenit će se na sve.

Dogovor je to koji je objavio premijer Andrej Plenković nakon sastanka s predstavnicima sindikata u ponedjeljak. "Dogovor je plod naše višegodišnje suradnje, kvalitetnih međusobnih razgovora i razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo", rekao je premijer nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi.



Rekao je i kako je na sastanku od prije dva tjedna analizirana ekonomska, socijalna i financijska situacija u Hrvatskoj te je dogovoreno da je potrebno pronaći rješenja kojima bi se pomoglo brojnim zaposlenicima u državnim i javnim službama. "Odlučili smo u idućim danima dogovoriti memorandum o razumijevanju, čiji će rezultat biti donošenje odluke Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike i namještenike u državnim i javnim službama", kazao je Plenković. Pojasnio je da to treba staviti u kontekst izrade novoga Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika, dodavši da je riječ o velikom reformskom zahvatu na kojem se radi zajedno s predstavnicima sindikata, i koji će u sljedećih dana nekoliko dana ići u proces javnog savjetovanja. Premijer je rekao kako je cilj tog procesa da Zakon stupi na snagu 1. siječnja, i da se na temelju njega donesu dvije uredbe kojima će se regulirati javne i državne službe.

"Odlučili smo na ovaj način obuhvatiti čak 219.000 službenika u javnim i državnim službama, i to na način da bi porasla plaća za 100 eura onima koji u državnim i javnim službama imaju najmanje plaće. Riječ je o zaposlenicima s koeficijentima 0,631 do 1,100. Za 80 eura porasla bi plaća onima s koeficijentima 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867", pojasnio je Plenković. Istaknuo je da će se na ovaj način pomoći službenicima da se nose s ekonomskim, financijskim i socijalnim izazovima te okolnostima u kojima se nalazimo. Dodao je da će se ova odluka, zajedničkim dogovorom, a na prijedlog predstavnika sindikata, primjenjivati za plaću u lipnju koja bi bila isplaćena u srpnju. Istaknuo je i da će sukladno postignutom dogovoru, nekome s najnižim koeficijentom s tih 100 eura povećanja plaća porasti skoro za 20 posto. Dodao je da je slična logika i kod poreznih izmjena, da Vlada pomogne onima s najnižim primanjima.



Kada je riječ o regresu, podsjetio je da je Vlada dogovorom podigla regres s 232 eura na 300 eura za članove sindikata, a 250 eura za sve ostale. "Bit je da se Ustavni sud ne slaže s tom razlikom članova sindikata i ostalih zaposlenika, pa smo dogovorili da se regres od 300 eura primjenjuje na sve", zaključio je. Premijer je naveo da će tom odlukom o povećanju plaća biti obuhvaćeni i pravosudni službenici.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem naglasila je da su sindikati na namjeru premijera da se više uključi, imali jedinstvenu priliku upoznati ga sa svim izazovima, ali i zahtjevima članova. "Premijer je uvidio da je potrebno pronaći jedinstveno rješenje za sve zaposlenike unutar javnog i državnog sektora kako bi pristupili ovim zahtjevima na jedinstven način", kazala je Šprem, dodavši da je ovo dosad najsindikalniji način pristupa. "Na neki način svi naši pojedinačni zahtjevi ovim su pristupom zadovoljeni, s tim da se najviše računa vodilo upravo o onim kategorijama s najnižim primanjima", rekla je Šprem. No, naglasila je, sindikati ne odustaju od razlikovanja članova i nečlanova te neće dopustiti da Ustavni sud ponovno intervenira i sruši neki dogovor te će u dogovoru s Vladom naći model da se kroz izmjene Zakona o radu to pitanje na pravni način regulira.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je naveo da će se na godišnjoj razini za veće plaće izdvajati oko 430 milijuna eura. "Do kraja ove godine nešto više od 240 milijuna eura", rekao je, dodavši da je oko 100.000 onih službenika koji će dobiti 100 eura povećanja plaće. Odbacio je teze da je ovakav dogovor rezultat nadolazećih izbora, strah od štrajka, ili dokaz da ima novca u blagajni. "Realnosti su da je država, unatoč krizama, našla načina da riješi sve te krize", poručio je.