Aktualna politička scena i arena u Hrvatskoj posljednjih je dana i tjedana vrlo dinamična, aktivna i burna. I dok su vladajući predstavljali novu poreznu reformu, a onda i izmjene Zakona o izbornim jedinicama, oporba je sve to po staroj navadi napadala i prozivala ministre i premijera. Ništa novo, rekli bismo, kad se radi o oporbi. Uglavnom se čini kako je u tom i takvom, širem kontekstu, predizborna kampanja već započela... Aktualnu je situaciju za Magazin prokomentirao Denis Avdagić, geopolitički analitičar i politički konzultant u konzultantskoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija).

- Nesumnjivo smo u pretpretkampanji. Interes oporbe je svaki potez vladajućih obojiti negativno. Sve ide na novi pokušaj navođenja građana, od oporbenih redova, na referendumsko glasanje protiv HDZ-a. Doima se kako su svi spremni pri tomu prepustiti se lutrijskom odnosu, tko dobije - dobije, samo da HDZ izgubi. Porezna reforma je nužda, moramo rasteretiti građane, i pri tomu svi moraju smanjiti apetite prema džepovima građana. Ljudi odlaze, počinjemo se oslanjati na stranu radnu snagu koja dolazi iz dalekih azijskih zemalja i nerijetko Hrvatsku koristi samo kao početnu točku potrage za boljim životom u Europi. Zato, svaki potez koji ide u smjeru rasterećenja građana i poslodavaca treba pozdraviti. Što se oporbe tiče, taktika koju rade oporbeno-kartelski zapravo bi ih mogla dovesti do potopa na predstojećim izborima.

Što se tiče novog Zakona o izbornim jedinicama, jesu li rješenja koja predlažu vladajući dobra ili su u pitanju uglavnom kozmetički zahvati? Tko dobiva, a tko gubi ovim izmjenama?

- Prijedlog je kompromis, iako je napravljen bez oporbe. I upravo je to bizarno. Optužuje se HDZ i Plenkovića za takozvani "džerimandering" (politički pristrana podjela izbornih okruga/jedinica, nap.a.), što ipak nije slučaj. Rješenje se temelji na postojećem, koje su dvije SDP-ove vlade odlučile ne dirati. Dakle, da je dosadašnji model zbilja bio slučaj prekrajanja na štetu SDP-a i drugih opozicijskih stranaka, bi li preživio Račanovu i Milanovićevu vladu? Nadalje, prijedlog kada ga primijenite na zadnje parlamentarne izbore donosi dobit Domovinskom pokretu od dva zastupnika više, na štetu HDZ-a i SDP-a. Kakve god promjene napravili, uvijek će biti manjih ili većih oscilacija.

Ovaj model je najmanje loš za razliku od većih izmjena, jer omogućuje velikom broju sugrađana iz svakog kutka zemlje participiranje na izborima, biranje zastupnika iz svog okruženja, koliko je to već moguće bez preglasavanja. Zamislite jednu izbornu jedinicu kao rješenje, svi slabije naseljeni krajevi ostali bi bez mogućnosti sudjelovanja na izborima.

Možda će netko reći kako se ovdje išlo na korist Slavoniji, ali zaboravlja se kako su svi građani pred Ustavom jednaki. Nije podilaženje ako nastojite svakome dati jednaku političku težinu.

Za 22 posto birača mijenja se jedinica, najveće su promjene u Zagrebu...

- Izborne jedinice nisu teritorijalni funkcionalni ustroj, nego administrativna podjela koja mora zadovoljiti jednakost svakog glasa, pratiti koliko je moguće županijske podjele, pri čemu će Zagreb, dok god ne približite izborne jedinice brojci od 800 tisuća, morati biti rascjepkan. A tad otvaramo temu regionalizacije na izborima. To je opcija, ali od golemih izbornih jedinica bolje bi bilo vratiti se na kombinirani sustav, jednomandatnih okruga plus državne liste (izbori 1992. i 1995.). Zašto ne otvoriti i temu povratka Županijskog doma Hrvatskog sabora... I, znate što, kao i obično, sve se prelama nabrzinu, umjesto dubinske rasprave. Upravo zato, umjesto velikih promjena vladajući su ponudili rješenje s najmanje promjena. Za sve drugo potreban je stvaran dijalog, a kad pogledate našu političku scenu, bit će vam jasno kako za njega volje, u ovom predizbornom trenutku, zapravo nema.

Što očekivati od izbora za Europski parlament koji se održavaju od 6. do 9. lipnja sljedeće godine, je li i tu HDZ favorit, tko bi mogao iznenaditi?

- Zasad je nesumnjivo HDZ favorit. Što se SDP-a tiče, više ne može niti sanjati ponavljanje prethodnog rezultata. Prerano je za raspoređivanje hrvatskih zastupničkih mjesta, ali bit će očito novih stranaka koje će participirati u podjeli.

Koliko atmosfera povišenih negativnih tonova, žučljivih rasprava i medijskog prezentiranja crnila i žutila, utječe na polarizaciju u društvu?

- Polarizacija je jako zastupljena diljem svijeta. Svi smo odgovorni za nju, svatko od nas može pridonijeti daljnjoj radikalizaciji ili smirivanju tenzija. No, ovo je, kako bih rekao, "slavonsko kolo", moramo ga zajedno plesati, a ne pojedinačno. Što želim reći? Svi smo svjesni nezadovoljstva, uostalom i ankete pokazuju kako su sugrađani nezadovoljni. Međutim, odgovornost ide od svakog od nas, pa i biranjem, pri čemu izbor agresivnih i populista ide svima na dušu, onu državnu, nacionalnu ili kako već želite.

Navedite neki konkretan primjer na koji uvijek treba obratiti pozornost?

- Spomenut ću i sto puta ako treba, imate saborsku zastupnicu iz Petrinje Magdalenu Komes, ujedno i gradonačelnicu tog grada. Ona se bori, grad se obnavlja mukotrpno, i onda na nju nasrću Most i Nikola Grmoja s populističkim optužbama, umjesto da pohvale kad netko daje srce u svoj rad. Gledamo Ivicu Puljka u Splitu, ultimativno poručuje, "ili HDZ ili Hrvatska", a onda mu predsjednik HDZ-ova kluba vijećnika Jakša Balov kaže - a zašto se ne dokazujete vođenjem grada? I zbilja, zašto njegov politički kapital ne bi bio uspjeh Splita, Tomaševiću uspjeh Zagreba? Centar tada prezentira na primjeru Splita, stranka Možemo! na primjeru Zagreba, SDP na primjeru Rijeke i županija, Most s Mirom Buljem i Sinjem, DP s Penavom i Vukovarom što zna, a HDZ na djelovanju Vlade, upravljanja Hrvatskom, brojnim gradovima i županijama. Konkretno. (D.J.)