Sudeći prema svemu što slušamo i gledamo posljednjih dana, odnosi između vladajućih i oporbe zaoštreni su više nego ikad. Nakon porezne reforme, sad je na redu novi Zakon o izbornim jedinicama. Oporba sve negira i u svemu vidi probleme, dok Vlada i premijer sve hvale i ne vide nigdje probleme. U tom i takvom, širem kontekstu, je li predizborna kampanja već započela - pitali smo izv. prof. dr. sc. Darija Čerepinka, političkog analitičara sa Sveučilišta Sjever u Varaždinu.

- Predizborna kampanja, za političare koji se ozbiljno bave politikom, počinje dan nakon što su održani izbori i traje cijeli mandat do idućih izbora. Pozicija kroz promociju odluka koje donosi nastoji opravdati povjerenje birača, a opozicija nastoji ukazati na loše poteze vladajućih. Svatko iz svoje perspektive pokušava uvjeriti birače da čini ono što je u njihovom najboljem interesu. Zato bi se teško moglo reći da su posljednjih nekoliko dana po bilo čemu specifični, jer smo sličnu situaciju već imali u nizu slučajeva, od zakona o obnovi nakon potresa do reakcija na ostavke i istrage protiv bivših ministara, ili drugih dužnosnika, pa sve do zadnjih slučajeva zastare slučajeva seksualnog zlostavljanja unutar crkvenih struktura. Nadmetanje idejama, ukazivanje na probleme i predlaganje boljih rješenja bit je političkog djelovanja. Političari često, pogotovo kad su u poziciji vlasti, navigiraju kroz teme na način da sebi osiguraju bolju poziciju, pogotovo kako se bliže izbori, ali kampanja u nekom od svojih oblika gotovo nikada ne prestaje.

Što se tiče novog Zakona o izbornim jedinicama, jesu li rješenja koja predlažu vladajući dobra, ili su u pitanju uglavnom kozmetički zahvati? Tko dobiva, a tko gubi ovim izmjenama? Za 22 posto birača mijenja se jedinica, najveće su promjene u Zagrebu...

- Rješenja koja donosi novi prijedlog Zakona o izbornim jedinicama su loša i to zbog nekoliko razloga. Prvi je, svakako, taj da ni u prošlom zakonu izborne jedinice nisu bile smisleno ustrojene, već su složene tako da idu na ruku tada i sada vladajućoj stranci. Valja podsjetiti da su, po starom Zakonu, primjerice, građani Zagreba glasali su u četiri različite izborne jedinice zajedno s građanima mjesta s kojima gotovo da nisu imali zajedničkih problema, jer ono što je bio problem na istoku Zagreba svakako nije bio problem u Križevcima, ili u Bjelovaru, a Bakar nema iste probleme kao Karlovac. Nijedna od tih sredina nema iste probleme kao južni dio Zagreba, a svi su bili u istim izbornim jedinicama. Sličnih slučajeva ima gotovo u svakoj izbornoj jedinici, a tek je izrazito značajno smanjenje stanovništva u pojedinim regijama koje se više nije moglo ignorirati, natjeralo aktualnu Vladu da predloži izmjene. I onda, umjesto da se problem lošeg starog zakona i nelogičnih izbornih jedinica riješi novim i boljim modelima, novim prijedlogom dobivamo još nakaradnije primjere izbornog inženjeringa, pri čemu su zanemarene gotovo sve preporuke Ustavnog suda, a sve kako bi HDZ i dalje osigurao kakvu-takvu prednost u većini novih izbornih jedinica. Ovim izmjenama gube prije svega građani, jer će njihove interese vrlo teško štititi ljudi koji s njima nemaju nikakvih dodirnih točaka, gubi većina oporbenih stranaka, a dobiva HDZ i tek ponešto druge stranke sa snažnim utjecajem predsjednika na formiranje izbornih lista, ali to je Pirova pobjeda i loša je i za državu i za razvoj unutarstranačke demokracije, što je i inače bolna točka hrvatskih stranaka.

Izbori za Europski parlament su od 6. do 9. lipnja sljedeće godine. Što očekivati od naših stranaka, je li i tu HDZ favorit, tko bi mogao iznenaditi? Koliko su EU izbori zapravo važni za Hrvatsku?

- Vidjet ćemo hoće li se izbor za EU parlament održati zasebno, ili će se vezati uz izbore za Sabor, što će u velikom dijelu usmjeriti i kampanju. Iako o datumu održavanja parlamentarnih izbora odluku donosi predsjednik Republike, postoje načini da ga se primora da veže izbore na isti datum, što bi mogla biti strategija HDZ-a ako procijeni da dobro stoji kod biračkog tijela. Na taj bi se način teme parlamentarnih izbora prenijele i u izbore za europski parlament, što se događalo i ranije, ali bi HDZ mogao računati na dodatnu sinergiju. Ako premijer Plenković procijeni da ne stoji tako dobro, vjerojatnije će izbore za Sabor odgoditi za jesen, a izbore za EU Parlament iskoristiti za ispitivanje snaga. Sama kampanja svakako će biti određena i drugim dnevno-političkim temama za koje danas teško možemo pretpostavljati koje će biti, ali gotovo je sigurno da se neće baviti temama iz djelokruga rada EU parlamenta jer birače u Hrvatskoj to teško može izvući na birališta. Rezultati izbora ovise o mnogo faktora i posve je nezahvalno, bez kvalitetnih istraživanja i praćenja trendova donositi bilo kakve procjene o tome tko bi mogao dobiti izbore više od godinu dana unaprijed. Trendovi se mogu preokrenuti u nekoliko dana, a kamoli mjeseci, a onda to značajno može utjecati i na rezultate izbora.

Tko je odgovoran za previše negativizma u društvu - politika, mediji, oporba koja ustrajava na retorici da ništa u zemlji nije dobro i da je sve loše što radi aktualna vlast...?

- U Hrvatskoj generalno u svakodnevnoj komunikaciji prevladava negativnost, ona nije specifična samo za politiku. Politička komunikacija je, u pravilu, odraz širih društvenih odnosa. Valja napomenuti da oštre društvene podjele oko određenih tema, a kojima svjedočimo posljednjih godina, nisu samo specifičnost Hrvatske, nego postoje diljem svijeta, na što upozoravaju mnogi znanstvenici koji se bave pitanjima političkog djelovanja i komunikacije. Te su podjele, prema istraživanjima, u velikoj mjeri rezultat promjene komunikacijske tehnologije i sve veće uloge internetskih platformi u procesu informiranja i modeliranja rasprave u javnoj sferi. U tom smislu Hrvatska je prilično u skladu sa svjetskim trendovima.

Što se oporbe tiče, ona ustrajava na retorici da vladajući ne rade dobro jer joj je to i temeljna zadaća u mandatu u kojem ne obnaša vlast... (D.J.)