Osijek
FRANZ VON TECK ROĐEN U OSIJEKU 1837.

Šukundjed kralja Charlesa III. je Donjograđanin kršten u retfalačkoj crkvi
Objavljeno 4. svibnja, 2023.
U vrijeme rođenja šukundjeda Charlesa III., Franza von Tecka, Osijek je bio najveći grad u Hrvatskoj

Šukundjed današnjeg kralja Ujedinjenog kraljevstva Charlesa III. rođen je 27. kolovoza 1837., u osječkom Donjem gradu. U Matičnu knjigu krštenih upisan je 2. rujna 1837., u retfalačkoj reformiranoj crkvi kao vojvoda Ferentz Pál Károly Lajos Sándor von Hohenstein, sin vojvode Alexandera, Sándora, Württemberškog i majke Claudine, rođene grofice Rhédey von Kis-Rhéde.



Uzlet Osijeka



U vrijeme rođenja šukundjeda Charlesa III. Osijek je bio najveći grad u Hrvatskoj. Ujedinjenjem triju samostalnih gradskih cjelina - Gornjega grada, Tvrđe i Donjega grada - 2. prosinca 1786., postao je najveći grad u Hrvatskoj, što je ostao sve do sredine 19. stoljeća kada ga je ujedinjenjem Gradeca, Kaptola i okolnih sela, 1850. veličinom pretekao Zagreb. Ubrzo nakon ujedinjenja grada, habsburški car Franjo I. Osijeku je 1809. dodijelio status Slobodnog i kraljevskog grada, nakon čega je uslijedio novi uspon. U Gornjem je gradu sagrađena reprezentativna klasicistička palača Virovitičke županije kojoj je od utemeljenja 1745. godine do ukinuća, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, sjedište bilo u Osijeku. Ova je najveća klasicistička zgrada u Hrvatskoj pridonijela jačanju Gornjega grada kao političkog središta Osijeka i Kraljevine Slavonije. Nedugo nakon njezine izgradnje započela je urbanistička preobrazba Osijeka regulacijom Volovskog sokaka, današnje Županijske ulice, čiju istočnu stranu, nasuprot županijskoj palači, čini niz reprezentativnih jednokatnih i dvokatnih stambeno poslovnih i javnih zgrada sagrađenih u tada najmodernijem, ranohistoricističkom stilu. Autori ovih arhitektonskih djela osječki su graditelji Alois Flambach i Karl Klausner. Središnji položaj u ovome nizu zauzima zgrada kazališta koje je sagrađeno 1866. prema projektu osječkog graditelja Karla Klausnera. Kazalište nije bilo izgrađeno kao gradska, županijska ili državna institucija, nego kao dioničko društvo malobrojne skupine bogatih osječkih građana i plemića koji su na svoj trošak htjeli poboljšati stanje kulture u Osijeku. Istodobno su, 1856., u širem području Županijske ulice nastale i dvije velike suvremene tvornice - šibicara Emerika pl. Reisnera i pivovara Cajetana Sepera. Zatim tvornica namještaja Rudolfa Kaisera te mnoge druge. U Donjem gradu dugo se zadržao obrtnički duh, a tvornički su pogoni podizani postupno, od tvornice kože, sapuna, mlinova i drugih, dok su na rijeci Dravi do Drugog svjetskog rata bile mnoge vodenice.

U takvom se okruženju rodio donjogradski Osječanin Franz von Württemberg, vojvoda od Tecka.

Državni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-500 Zbirka matičnih knjiga, knj. 91L, Retfala ref. RVM 1803.-1852., str. 78

 

 

Kršten je u baroknoj retfalačkoj kalvinskoj crkvi građenoj od 1752. do 1762. Drveni je zvonik postavljen 1772. godine, a dvadeset godina kasnije, 1792., započela je gradnja današnjeg zvonika koji je dovršen 1795. Unutrašnje uređenje crkve odvijalo se, također, etapno. Drveni kor nastao je 1774., a propovjedaonica 1777. godine. Zanimljiv je podatak da je 1836., godinu dana prije rođenja i krštenja Franza von Tecka, u ovoj crkvi crkveni pod bio popločen, flastrovan, ciglama te da je te godine renovirana propovjedaonica. Posebnost je ove crkve barokna oslikana stolarija koju je 1774. oslikao poznati stolar János Botos koji se i potpisao na svoj rad u ovoj crkvi.

Zanimljiva je činjenica da se i treće dijete grofice Claudine Rhédely von Kis-Rhéde i vojvode Alexandera von Wűrttemberga, princeza Amalia von Teck, također rodila u Osijeku, 12. studenoga 1838., i krstila u istoj ovoj crkvi 21. studenoga 1838. U Matici rođenih retfalačke kalvinske crkve upisana je kao Amália Josefina Henriette Ágnes Susánna grofica Hohenstein. Godine 1863. udala se za austrijskog časnika grofa Ernsta Ludwiga Paula Carla von Hűgela i s njim je živjela u dvorcu Reinthal, u okolici Graza, gdje je i umrla 20. srpnja 1893., u 54. godini.

Državni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-500 Zbirka matičnih knjiga, knj. 911”, Retfala ref. RVM 1803.-1852., str. 96

 

 

Tužna je činjenica da je grofica Claudina, majka princeze Claudine von Teck, 1836., vojvode Franza von Tecka, 1837., i princeze Amaile von Teck, 1838., umrla 1841. godine. Tako je vojvoda Alexander von Württemberg koji se 1835. oženio groficom Claudinom koja mu je rodila, godinu za godinom, troje djece ostao udovac nakon šest godina braka.

Muž princeze Mary


U povodu krunidbe kralja Charlesa III. podsjećamo da je njegov šukundjed Franz von Teck rođen u Osijeku 1837. Oženio se 1866. princezom Mary s kojom je imao četvero djece. Njihova kći Mary von Teck postala je britanska kraljica udajom za kralja Georga V., a njihova su dva sina, Eduard VIII., koji je abdicirao, i George VI. postali su britanski kraljevi. Kralj George VI. oženio se Elizabetom Bowels-Lyon, koja je nakon njegove smrti postala poznata kao kraljica majka, te je s njom dobio kraljicu Elizabetu II., majku današnjega kralja Charlesa III.

 
Grgur Marko IVANKOVIĆ
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike