BELI MANASTIR - Pčelarska udruga Baranja, u suradnji s LAG-om Baranja, Gradom Belim Manastirom, TZ-om Baranje i Centrom za kulturu organizirala je prvu edukativno-promidžbenu manifestaciju Dan baranjskog meda, na koju se odazvao veliki broj slavonsko-baranjskih pčelara i medara.

Kako je istaknuo predsjednik udruge Stipan Kovačić, cilj je manifestacije promoviranje lokalnih proizvođača meda, njihov ulazak u sustave kvalitete, kao i stvaranje prepoznatljivog proizvoda u svrhu bolje prodaje meda i proizvoda od meda plasiranjem kroz ruralni turizam na području Baranje i šire.

- Prvi put organiziramo Dan baranjskoga meda, ovaj put u suradnji s LAG-om Baranje koji nas, kao i Grad, prati i podupire. Manifestaciju smo zamislili kao jednodnevnu sajamsku prezentaciju, uz dva predavanja. Već više godina razmišljamo o projektu Mednom cestom do Belog Manastira, grada meda, lijepoj priči koja bi pomogla razvoju turizma, a manifestacijom želimo pokazati jedan od načina na koji bi naši medari mogli izići iz svojih kuća, prestali se stidjeti i počeli prodavati med - kaže Kovačić.

A da je Baranja idealna destinacija za pčelare i medare dokaz je velik broj članova udruge, što ju svrstava među prvih pet hrvatskih udruga prema brojnosti. U ovom trenutku, ističe Kovačić, u udruzi (osnovanoj prije 40 godina), približno je 160 članova iz cijele Baranje i Osijeka, od kojih oko 130 aktivnih. Članovi imaju oko 7000 košnica, od čega njih 15-ak više od sto pčelinjih zajednica, pa su svrstani među ozbiljne proizvođače. Baranjski pčelari godišnje proizvedu, sukladno broju prijavljenih košnica, najmanje 150 tona meda (u prosjeku između 15 i 20 kilograma po košnici). No problem im je tržište.

- Med se intenzivno proizvodi, ali ovdje ga nemamo kome prodati. Stoga se moramo više približiti Zagrebu, a posebice plavoj Hrvatskoj, gdje je situacija suprotna. Problem su i otkupne, odnosno veleprodajne cijene meda, koje su pale na samo tri eura po kilogramu. Mi ga inače na sajmovima i kućnom pragu prodajemo između sedam do osam eura za kilogram - objašnjava Kovačić, dodajući kako nekih specifičnih problema nemaju, osim, eventualno činjenice da je u Baranji visoko razvijena poljoprivreda, pa su posljedica toga nešto češća trovanja pčela. Osim toga, problem je, kao i svuda, smanjenje pčelinjih paša i bolesti izazvane ‘‘uvoznim" kukcima (krpelji, primjerice). Inače, u Baranji je najviše bagremovog meda, a slijede suncokretov, livadski, med uljane repice… Uoči manifestacija održano je ocjenjivanje meda, a dodijeljena su 24 zlata. Najviše bodova osvojio je bagremov med OPG-a Marijane Đurin. Slijede OPG Marina Jurić, Ilija Krašnjak… Nazočne su, između ostalih, pozdravili pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ-a Romeo Jukić, zamjenik belomanastirskog graddonačelnika Goran Hes te direktor TZ-a Baranje Matej Perkušić.