Objavljeno 18. ožujka, 2023.
Rast ukupnih primanja u Hrvatskoj premašio je prosjek članica EU-a
Niže efektivne stope poreza na dohodak potakle su dodatno nagrađivanje radnika, što upućuje da bi daljnje porezno rasterećenje dohotka u sklopu cjelovite porezne reforme otvorilo prostor za brži rast plaća, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojoj tjednoj analitičkoj publikaciji Fokus tjedna.
Poslodavci podsjećaju da su u 2022. godini brutoplaće nominalno porasle za 8,3 posto, a realno pale za 2,3 posto, dok su netoplaće nominalno porasle 7,4 posto, a realno pale za 3,1 posto. Isto tako, kažu da nedavno objavljeni podaci o kretanju ukupnih primanja zaposlenih u Europskoj uniji daju nešto povoljniju sliku u odnosu prema užoj definiciji plaća, a u međunarodnoj usporedbi stavljaju Hrvatsku u povoljniji kontekst. Naime, rast ukupnih primanja u Hrvatskoj u 2022. godini od 9,8 posto premašio je prosjek članica EU-a od 7,2 posto, a realni pad primanja od 0,9 posto blaži je u odnosu prema prosjeku EU-a od dva posto. Posljednjih pet godina ukupna primanja u Hrvatskoj prosječno su rasla za 4,4 posto godišnje (1,2 posto realno), ponovo iznad prosjeka EU-a od tri posto godišnje (a realno 0,2 posto manje) dok hrvatski jedinični trošak rada raste tri puta sporije u odnosu prema prosjeku EU-a (+4,3 prema +12,5 posto). HUP smatra da relativno bržem rastu ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj zasigurno pridonose brojni modaliteti porezno oslobođenih isplata poslodavaca radnicima, a velik dio njih njih sadržan je u snažnim kratkoročnim mjerama Vlade za zaštitu stanovništva i gospodarstva od posljedica energetske krize.
"U svakom slučaju niže efektivne stope poreza na dohodak potaknule su dodatno nagrađivanje radnika, što upućuje da bi daljnje porezno rasterećenje dohotka u sklopu cjelovite porezne reforme otvorilo prostor za brži rast plaća", smatraju poslodavci. Ističu kako je potrebno rasteretiti ukupan trošak rada kako bi netoplaće u oba porezna razreda (20 i 30 posto) bile konkurentnije netoplaćama u inozemstvu, smatraju u HUP-u, čime bismo ne samo zadržali postojeće radnike i privlačili strane nego i osigurali održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
U ovoj godini HUP očekuje rast plaća odnosno ukupnih primanja zaposlenih od oko sedam posto, malo iznad stope inflacije (6,5 posto). Osim opće potrebe zadržavanja kvalitetnih zaposlenika u okruženju manjka radne snage, među razloge relativno visoke stope rasta primanja HUP ubraja i brži rast plaća reguliranih kolektivnim ugovorima, znatno povećanje minimalne plaće (+12,2 posto u Hrvatskoj, a 10,8 posto u EU-u) te daljnje povećanje porezno izuzetih primitaka.
Hrvatska prema nerazmjernom rastu minimalne plaće u odnosu prema nominalnom rast BDP-a gotovo prednjači na razini EU-a što je neodrživo, upozoravaju poslodavci, zaključivši da to više jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća.
Dijana Pavlović
DZS: INFLACIJA PONOVNO OSLABJELA
Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u veljači 12 posto više u odnosu prema istom mjesecu prošle godine, što znači da je inflacija oslabjela treći mjesec zaredom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači su u odnosu prema prethodnom mjesecu porasle za 0,2 posto. Na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 18,5 posto, slijedi hrana i bezalkoholna pića sa 17,1 posto, te kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 15,5 posto. Nadalje, cijene u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva skočile su za 14,2 posto, odjeće i obuće za 11,3 posto, raznih dobara i usluga za 10,7 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 8,9 posto, zdravlja 6,1 posto, prijevoza za 5,8 posto, a alkoholnih pića i duhana za 5,3 posto. Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 1,7 posto.