Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je ruske milijardere da investiraju u nove tehnologije, proizvodna postrojenja i poduzeća kako bi pomogli Rusiji da se othrva pokušajima Zapada da uništi rusko gospodarstvo.

Obraćajući se poslovnoj eliti prvi put od početka invazije na Ukrajinu, Putin je rekao da njihova uloga nije samo zarađivati, nego i pridonositi društvu. Kompanije ne bi smjele skrivati svoje bogatstvo u inozemstvu, već više investirati kod kuće, rekao je Putin. Pohvalio je "plemenitu misiju" poduzetnika koji vode računa o svojim radnicima i usmjeravaju svoj talent ne samo prema ostvarenje profita, nego i za javno dobro. Među milijarderima su, između ostalih, bili Oleg Deripaska, Vladimir Potanin, Aleksej Mordašov, German Khan, Viktor Vekselberg, Viktor Rašnikov, Andrej Melničenko i Dmitrij Mazepin. Njihovi poslovi se protežu od bankarstva do umjetnih gnojiva. Dočekan ovacijama, Putin je najbogatijim Rusima prenio jasnu poruku da moraju više misliti o potrebama zemlje, a manje o sebi samima. Mnogi od ruskih tajkuna našli su se na meti zapadnih sankcija, no Putin ističe da su se pokušaji da se uništi rusko gospodarstvo pokazali neuspješnima. Također je rekao da su zapadne tvrtke koje su ostale u Rusiji i nisu prošle godine pobjegle u korporativnom egzodusu, donijele pametnu odluku. Ruska vlada, suočena sa sve većim proračunskim deficitom, namjerava osigurati oko 300 milijardi rubalja (3,9 milijardi dolara) od poreza na izvanrednu dobit. Rusija ove godine očekuje gospodarski rast, nakon pada od 2,1 % u 2022. godini.

Od početka agresije Rusije na Ukrajinu, primjerice, najmanje 30 tvrtki registrirali su ruski državljani u Bosni i Hercegovini, a među njima je i Igor Časnik, za kojega vlasti u Kijevu traže uvođenje međunarodnih sankcija, jer ga smatraju bliskim Putinovom režimu, piše portal Detektor iz Sarajeva. Zbog opstrukcija vlasti Republike Srpske BiH je među rijetkim europskim državama koje nisu uvele sankcije Rusiji, kao ni vize ruskim državljanima. Tako mogu slobodno ulaziti u BiH i tamo biti do 90 dana, pa i otvarati tvrtke. Jedini problem Rusima je to što većina banaka u BiH ipak primjenjuje "tihe sankcije", pa im odbija otvoriti transakcijske račune.

Kada je riječ o plinu, Reuters je na temelju podataka o dnevnim pošiljkama Gazproma, izračunao da su njihove isporuke plina Europi bile u prvoj polovini ožujka u dnevnom prosjeku za 6,5 % veće nego u veljači. Od početka godine Gazprom je Europi isporučio 4,8 milijardi kubika plina, nasuprot 62 milijardi kubika 2022. isporučenih Europi.