Industrija čistih tehnologija nije samo presudna za ispunjenje klimatskih ciljeva EU-a, nego je i jedan od najvažnijih pokretača rasta, ustvrdila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u razgovoru s europskim agencijskim dopisnicima.

”Industrija čistih tehnologija ključna je za nas, ne samo za ispunjavanje naših klimatskih ciljeva, već i za inovacije u toj novoj industriji”, rekla je predsjednica Komisije u razgovoru s dopisnicima novinskih agencija koje sudjeluju u projektu zajedničke europske redakcije European Newsroom (ENR), među kojima je i Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina).

- Osim što pomaže u ograničivanju globalnog zagrijavanja, omogućuje nam da izvozimo svoje tehnologije. Stoga je industrija čistih tehnologija za nas jedan od najvažnijih pokretača rasta - naglasila je von der Leyen.

Govorila je o zakonodavnim prijedlozima koje će ovaj tjedan Komisija objaviti u području čistih tehnologija koje su potrebne Uniji da bi dostigla cilj o nultoj netoemisiji do 2050. te o reformi tržišta električne energije.

- Ovaj paket pokazuje da možete smanjivati emisiju stakleničkih plinova i imati strategiju rasta. Vidimo da sada postoji veliki potisak za industriju čistih tehnologija i mi želimo ostati predvodnik u tome - rekla je von der Leyen.



Istaknula je da se prijedlog Akta o industriji s nultom emisijom stakleničkih plinova fokusira prije svega na industriju čistih tehnologija koja je ključna za postizanje ciljeva u europskom Zelenom planu i za digitalnu tranziciju. Naglasak je na ubrzanju izdavanja dozvola za industriju čistih tehnologija i na što manje propisa kako bi se ubrzao razvoj tih tehnologija.

Što se tiče ulaganja u taj sektor, predviđa se mogućnost državnih potpora kroz porezne olakšice ili financiranjem na razini EU-a poput REPowerEU-a, plana za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Von der Leyen je odbacila neke kritike koje govore da je riječ o previše protekcionističkom pristupu koji sliči na industrijsko planiranje iz 60-ih godina prošlog stoljeća i koje bi moglo spriječiti pristup europskom tržištu nekim partnerima poput Japana.

- To je vrlo otvoren zakon. Svi koji ispunjavaju naše standarde mogu pristupiti našem tržištu. Nema nijedne točke koja je protekcionistička, naprotiv. Raspravljali smo o tome i donijeli promišljenu odluku da budemo otvoreni za suradnju s partnerima s kojima dijelimo vrijednosti i mišljenja - rekla je.

Drugi važan prijedlog koji će Komisija ovaj tjedan staviti na stol je Akt o kritičnim sirovinama. Europska unija naročito je ovisna o Kini, odakle uvozi 93 posto magnezija i 86 posto rijetkih zemnih metala. “Uvelike smo ovisni o jednoj zemlji kada je riječ o kritičnim sirovinama. Stoga moramo pojačati naše dobavne lance i diversificirati ih. Bez kritičnih sirovina nema zelene i digitalne tranzicije”, rekla je von der Leyen. Ovdje također Komisija predlaže ubrzavanje izdavanja dozvola te recikliranje.

- Prije svega, treba ubrzati procese izdavanja dozvola u EU-u u rudarstvu i preradi kritičnih sirovina. Veliki je naglasak i na recikliranju, litij, nikal, kobalt, toliko su dragocjeni da ih ne smijemo bacati nego moramo reciklirati - rekla je von der Leyen.

Unatoč povećanju proizvodnje kritičnih sirovina u Uniji, one će se i dalje morati uvoziti. Von der Leyen kaže da treba stvoriti “klub zemalja za kritične sirovine, zemalja na koje se EU može osloniti, koje dijele iste vrijednosti i koje poštuju ekološke standarde i prava radnika, poput Kanade”.



Cijene struje u EU-u snažno su porasle od sredine 2021. godine, prije svega zbog višestrukog povećanja cijene plina. Komisija u svom prijedlogu za reformu tržišta električne energije rješenje vidi u dugoročnim ugovorima koje zaključuju proizvođači i distributeri električne energije i u smanjenju potrošnje u vrijeme vršnih opterećenja. Von der Leyen tvrdi da će predložena reforma tržišta električne energije “drastično smanjiti utjecaj cijene plina na cijenu električne energije”.

Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni.

Kako raste potražnja, tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuju se plinske elektrane. Cijenu struje u svakom trenutku određuje posljednji proizvođač u lancu, u ovom slučaju elektrane na plin. Dio zemalja EU-a stoga se već mjesecima zauzima da se redizajnira veleprodajno tržište energije tako da se cijena plina razdvoji od cijene struje.

Von der Leyen kaže da sadašnje rješenje dobro funkcionira, a da rješenje za nestabilnost cijena i prekomjerni rast treba tražiti u dugoročnim ugovorima o kupnji električne energije i ugovorima za kompenzaciju razlike cijena. “Potrošači su u središtu ove reforme, a njezin glavni cilj je osigurati da i potrošači imaju koristi od niske cijene energije iz obnovljivih izvora”, rekla je von der Leyen.

Na pitanje podržava li Komisija korištenje nuklearne energije za postizanje zacrtanih klimatskih ciljeva, von der Leyen je rekla da je na državama članicama da odluče iz kojih će izvora osiguravati energiju te da je pritom važno ustrajati na zajednički utvrđenim ciljevima o klimatskoj neutralnosti do 2050. i smanjenju emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine. Hina