Kako biste ružu zaštitili od raznih nametnika i štetnika, poželjno je oko nje posaditi neko začinsko bilje. Lavanda i ružmarin štitit će ružu od lisnih uši, a vlasac, češnjak i luk sprječavaju nastajanje gljivica.

Ruže je potrebno zalijevati većim količinama vode koja će doprijeti u dubinu. Ako sadite ruže stablašice, u jamu najprije postavite jedan štap, jer biste njegovim naknadnim postavljanjem mogli oštetiti korijen biljke.

Ruže možete saditi u rano proljeće do travnja, ali sadnja je moguća i tijekom cijele godine. Noćni mrazevi ne mogu oštetiti ružu, no morate paziti da se korijen nikada ne smrzne. Posebice prve godine zaštitite ih plastičnim vrećama i slamom.

Kako bismo potaknuli rast i cvatnju ruže, potrebno ju je nekoliko puta godišnje orezati. Osigurajte adekvatnu opremu poput rukavica koje će vas štititi od trnja i dobrih škara. Mladice koje nekontrolirano niču iz tla iščupajte. Orezujemo kada krenu prvi izboji.

Ruža je savršena za upotpunjavanje ugođaja na balkonu ili u vrtu. Voli sunčana i prozračna mjesta. Postoje vrste kojima odgovara rast u sjeni. Ruže koje cvjetaju u kiticama ili floribunda, nastale su križanjem između ruža krupnog cvata i višecvjetne ruže. Cvjetaju cijelo ljeto. Suvremene ruže potječu od stalnocvjetajućih ruža koje su zatim hibridizirane. Patuljaste ruže su sve one koje su niže od pola metra. Starinske ruže cvjetaju jednom ili dva puta u sezoni i vrlo su mirisne. Grmolike ruže cvjetaju cijelo ljeto u velikim grmovima, a mogu se koristiti i kao pokrivačice tla. Ruže sadimo u pojedinačne jame, pazeći da mjesto cijepljenja bude oko tri prsta ispod površine tla.