Kako izgledaju agrosolarna postrojenja, koje su sve prednosti i mogućnosti tog inovativnog rješenja za poljoprivrednike te kako iskoristiti njihov golemi potencijal, samo je dio korisnih informacija koje donosi prvi priručnik o agrosolarstvu u Hrvatskoj, a koji je od danas dostupan na stranicama www.agrosolarstvo.hr.

Priručnik su izradile tvrtke Neoen i Ires ekologija, u suradnji s profesorom Milanom Mesićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a vrijedan doprinos u njegovu nastajanju dali su i brojni zavodi za prostorno uređenje.

Kako navode u priopćenju iz tvrtke Neoen: "Kombinirajući dvije važne proizvodnje, poljoprivrednih kultura ili stočarstva te obnovljive električne energije, agrosolarstvo donosi višestruke prednosti. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture zaštićenije su od prekomjerne topline, hladnoće i sunčevog oštećenja lišća i plodova, čime se povećava prinos određenih usjeva i vlažnost tla je veća. Nadalje, vlasnici parcela ostvaruju dodatne prihode najmom svog zemljišta. Kod primjene stočarstva u agrosolarnoj elektrani, prema zadnjim studijama znanstvenika Colorado State Universitya, postavljanjem panela znatno se povećava kvaliteta i količina trave pa su ovce posljedično puno zdravije, dok su ogradom zaštićene od vanjskih neprijatelja, primjerice vukova."



Dodaju također da je bitno naglasiti kako postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno više od 70 % tla, a za stočarstvo se taj postotak penje i na 90 %o, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju. Važna je poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na 75 %, jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata. Ako se zakonodavni okvir ne složi kvalitetno, to može značiti gubitak potencijalno važnih prinosa za općine i vlasnike zemljišta od najma – karike koja bi mogla znatno revitalizirati hrvatska sela.

Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u Neoenu, objašnjava: "Agrosolari ne samo da koriste zemljište na održivi način nego i pomažu u povećanju zaliha najnezamjenjivijih resursa potrebnih za život – hrane, vode i zelene energije. Vjerujemo da ovim konceptom Hrvatska može postići svoje energetske ciljeve a da u isto vrijeme ne uzurpira poljoprivrednu proizvodnju. Ujedno agrosolarstvo vidimo kao priliku za nova ulaganja u poboljšanje poljoprivredne produktivnosti i za smanjenje rizika od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture. Budući da u Hrvatskoj za sada agrosolarne elektrane još nisu zaživjele, željeli smo ih ovim priručnikom približiti javnosti te omogućiti Hrvatskoj dvostruku zelenu budućnost – u poljoprivredi i u proizvodnji obnovljive električne energije."



Priručnik je namijenjen ne samo poljoprivrednicima i vlasnicima zemlje nego i prostornim planerima, ministarstvima te lokalnim zajednicama, koje bi također mogle imati višestruke koristi od takvih investicija. Da sve ne ostane samo na riječima, tvrtka Neoen, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, namjerava to pokazati i djelom – planira izgraditi prvi agrosolarni projekt u Hrvatskoj. Pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću.

"Zemljište za ovaj projekt već je kupljeno te na njemu planiramo sagraditi agrosolarnu elektranu snage 10 MW. Imamo golemo međunarodno iskustvo u razvoju agrosolara i sa zadovoljstvom ćemo ga primijeniti i u Hrvatskoj. Na taj način želimo pridonijeti ciljevima energetske tranzicije RH, imamo ambiciju za razvoj još mnogo takvih projekata", kaže Ivan Strunje.

I iz perspektive očuvanja okoliša i biološke raznolikosti agrosolari su odlično rješenje, osobito u kontekstu rastućih opasnosti od klimatskih promjena i trebali bi postati ključni u širenju solarne energije te, posljedično, u dekarbonizaciji gospodarstva i energetskoj tranziciji.