Cijene električne energije u Hrvatskoj najniže su u EU-u, a ceh za to plaćaju država i HEP, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić u srijedu na konferenciji Jutarnjeg lista "Energetika 2023. - sigurnost opskrbe i cijene energenata".

Barbarić je podsjetio kako je prije godinu dana rekao da je stanje dramatično i to ilustrirao podatkom da je tada na referentnoj burzi cijena megavatsata električne energije skočila na 150 eura. Uslijedila je ruska invazija na Ukrajinu koja je dodatno poremetila tržište. Problem je nastao i zbog povijesne suše u Europi, a sve to je cijene struje dovelo do neslućenih razina. Da se cjenovni udar ne bi prelio na građane i tvrtke, Vlada je donijela dva paketa mjera, kazao je, te iznio da su prosječne prodajne cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj i dalje najniže u EU-u, a zaštićeni su i poduzetnici. "Ali sve to ima svoju cijenu. Na razini države 26 milijardi kuna, od čega se samo na HEP odnosi šest milijardi kuna ili preračunato 800 milijuna eura", rekao je te dodao kako je to neviđeno opterećenje za poslovanje HEP-a. Naveo je i kako je HEP krizu dočekao spreman - uz teret subvencioniranih cijena struje i grijanja, preuzeo je i tisuće kupaca drugih opskrbljivača. Neki operateri su napustili hrvatsku tržište, a drugi najavljuju poskupljenja što će stvarati novi pritisak na HEP, kazao je Barbarić. Rekao je i kako nitko ne može predvidjeti trendove, no da se cijene neće vraćati na pretkrizne razine.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo važnost geotermalnih potencijala Hrvatske. Podsjetio je kako je u prosincu raspisan natječaj za geotermalna istraživanja za šest istražnih prostora. Budu li istraživanja uspješna, rekao je Filipović, a nada se da hoće, to znači 400 milijuna eura novih investicija. "Vlada je napravila sve kako građani ne bi imali nikakvih problema kada govorimo o energentima i kako bi oni bili pristupačni i po razumnim cijenama. Podzemno skladište plina u Okoliju napunjeno je na vrijeme, osigurano je da hrvatski plin ostane u Hrvatskoj i bude dostupan institucijama poput bolnica, vrtića, škola itd." kazao je Filipović. Podsjetio je kako je jesenskim paketom mjera ograničena cijena struje i omogućeno da građani imaju gotovo 60 posto jeftinije cijene u odnosu na Sloveniju, a isto je tako kada se govori o malim i mikropoduzećima.

Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku, u videoporuci je istaknula kako je plan što prije se riješiti ovisnosti o ruskoj energiji. Istaknula je da su cijene energenata visoke i nastavlja se s naporima kako bi se olakšala situacija građanima i tvrtkama. Prema njezinim riječima, Hrvatska ima važnu ulogu sa svojim LNG terminalom, ali i velik potencijal za iskorištavanje solarne energije.