Objavljeno 25. siječnja, 2023.
Lajoš: Vjerujem i danas da je Osijek grad Kamila Firingera, a ne grad ljudi s kamenom u rukama
Osječki je intelektualac, odvjetnik, arhivist, povjesničar i osnivač Povijesnog arhiva u Osijeku, Kamilo Firinger, proglašen Pravednikom među narodima zbog spašavanja troje osječkih Židova, članova iste obitelji, Margaret (Margit) Fischer (djevojački Szöke) te njezino dvoje djece, Lelje i Darka, tijekom Drugog svjetskog rata. Svečanost je održana u osječkom Kulturnom centru.
U Yad Vashemu
Priznanje i medalju obitelji pokojnog Firingera njegovoj je kćeri Veri Piletić, u nazočnosti unuke Lade Firinger i dvojice unuka, Mislava Burića i Slavena Firingera, uručio veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Gary Koren. Tako se Firinger našao na časnom popisu 130 hrvatskih Pravednika među narodima, kojih je diljem svijeta danas ukupno više od 27.000. Njegovo će se ime naći na Zidu časti u Yad Vashemu.
Ceremoniji proglašenja nazočili su predstavnici Memorijalnog centra Yad Vashem i osječke Židovske općine, osječko-baranjski župan Ivan Anušić i gradonačelnik Osijeka Radić.
"Turbulentna vremena uvijek iznjedre junake koji nam pokazuju put prema boljoj i pravednijoj budućnosti. Jedan od njih bio je i osječki javni i kulturni djelatnik Kamilo Firinger. U najmračnije doba čovječanstva, za vrijeme holokausta, riskirao je svoj život, svoju slobodu i sigurnost da bi spasio dio židovske obitelji Fischer. Grad Osijek kao mjesto susreta kultura, multikulturalnosti i multietničnosti, i čija su prošlost i sadašnjost obilježene neprocjenjivom kulturnom baštinom naroda i zajednica, među kojima je značajnija ostavština židovske zajednice, ponosi se što ima svoga Pravednika među narodima", rekao je gradonačelnik Radić.
"Mi u Hrvatskoj još uvijek imamo svježe sjećanje na ludilo rata, a rat nikad i nikom ne donosi dobro. Kad se sjetimo Drugog svjetskog rata i stradanja u holokaustu, uvijek treba staviti naglasak na ovakve hrabre ljude, koji su u toj sumanutosti smogli snage odmaknuti se od toka koji je bio praktički univerzalan i reći ‘Ne!, ovog čovjeka treba spasiti, ovu djecu treba spasiti, ovu obitelj treba spasiti!‘. Treba žrtvovati i svoju sigurnost i svoj život da bi se spasio netko tko je nedužan. Iz tog razloga je njihova uloga još veća i još snažnija. Čestitam im i zahvaljujem na svemu što su učinili. Ovo je veliko priznanje i jaka poruka, drago mi je da je još jedan Pravednik među narodima - iz Osijeka", rekao je župan Anušić.
Kultura sjećanja
U NDH je od 1941. do 1945. ubijeno više od 30.000 Židova, a rat je preživjelo njih između osam i devet tisuća. Na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine stradalo je skoro 80 posto članova židovske zajednice. Ceremonijalnu je svijeću zapalio Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine Osijek. "Židovska općina Osijek danas je malena općina, a prije strahovitih događanja imala je 2500 članova, ako se gledaju gornjogradska i donjogradska općina zajedno. Pretpostavlja se da je tada oko 3000 Židova živjelo u Osijeku. Nakon događanja o kojima sve znamo, Židovska je općina Osijek ostala na oko 300 pojedinaca, a danas nas je oko 150. Mi smo narod izbjeglica i mnogi od nas odlučili su se - nakon stvaranja države Izrael - vratiti kući. Ovom prilikom bih ispričao priču koju mi je baka pričala, ona je kao Židovka i građanka Osijeka jednom sa svojom prijateljicom pokušala doći do Drave, prelaskom preko parka. Bile su kamenovane. Moja je baka preživjela, inače ja ne bih sad bio tu, ali njezina prijateljica nije. Usprkos uspomeni moje obitelji, kad sam se 1991. priključio obrani ovog grada, učinio sam to jer sam vjerovao tada i vjerujem i danas da je moj grad grad Kamila Firingera, a ne grad ljudi s kamenom u rukama", rekao je Lajoš.
Titula Pravednika među narodima podsjeća na najbolje što čovječanstvo može ponuditi tijekom najmračnijeg razdoblja povijesti. Ona pripada onim ljudima koji su nesebično riskirali život kako bi spasili progonjene Židove i njihove obitelji. "Simbolično je i to što se ova svečanost u Osijeku održava samo nekoliko dana uoči Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, 27. siječnja. Nadam se da će ceremonije poput ove doprinositi kulturi sjećanja. Sjećamo se i nikada nećemo zaboraviti", rekao je veleposlanik Koren.
Na svečanosti su bili i državni tajnik MVEP-a za političke poslove Frano Matušić, državna tajnica pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja Iva Ivanković, savjetnica premijera Sara Lustig, predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus i drugi.
Tanja Kvorka
Darko Fischer
bivši predsjednik Židovske općine Osijek
BUDUĆIM GENERACIJAMA UKAZATI DA TREBA RAZLIKOVATI DOBRO OD ZLA
Umirovljenog sveučilišnog profesora i dugogodišnjeg predsjednika Židovske općine Osijek, dr. sc. Darka Fischera poznaju mnogi Osječani, a naročito njegovi brojni studenti. “Majka je imala dogovor s Firingerom da nas prevede preko Drave i granice jer je tada tu bila granica. Predstavio nas je svojom obitelji, suprugom i djecom. Kada smo prelazili granicu, majka je meni i sestri rekla da ništa ne govorimo i da se pravimo kako smo Firingeri. Ako vas stražari nešto pitaju, samo šutite”, prisjetio se riječi svoje majke Darko Fischer, dodajući kako se dobro sjeća tog trenutka kada je Firinger otišao do stražarnice, gdje je razgovarao sa stražarima i nešto im davao. “Bili smo uplašeni, no nisu nas ništa pitali i sretno smo prešli preko mosta, zatim do Firingerove kućice, a onda kradom do željezničke stanice u Dardi, odakle smo se vlakom prevezli do Pečuha i dalje u Mađarsku”, rekao je i dodao da su se 1945. godine vratili u Osijek. Istaknuo je da je to priznanje vrlo važno jer se dodjeljuje ljudima koji su znali razlikovati zlo od dobra, koji su htjeli poduprijeti dobro, a nastojali umanjiti zlo. “Firinger je bio jedan takav hrabar čovjek, koji je to napravio iako je time doveo u opasnost sebe i svoju obitelj. Ovo je važna ceremonija da bismo budućim generacijama ukazali da treba znati razlikovati dobro od zla i da treba imati hrabrosti za to”, zaključio je Fischer.
Firinger je spasio Margaret Fischer (djevojački Szöke) te njezino dvoje djece, Lelju i Darka