Na osječkom je Filozofskom fakultetu, u sklopu programa 11. ciklusa Otvorenog četvrtka, nedavno održana dobro posjećena tribina posvećena još jednoj važnoj temi. Naime sudionici tribine - Zvonimir Glavaš (Filozofski fakultet u Zagrebu), Dora Kršul (Telegram), Boško Pešić (Filozofski fakultet u Osijeku) te Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković) - gotovo dva i pol sata raspravljali su o stanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj, javlja dr. sc. Luka Pejić s FFOS-a.

Nakon što je događanje otvorio moderator Zvonimir Glavaš, novinarka Dora Kršul istaknula je kako je hrvatska akademska zajednica postala mjesto nulte tolerancije na raspravu i kritiku te da se autonomija sveučilišta nerijetko manifestira kroz uskraćivanje važnih informacija medijima.

Uključivši se u raspravu, filozof Boško Pešić naglasio je da filozofija najmanje stoljeće upozorava na krizu u sustavu visokog obrazovanja. Na tom tragu kao goruće suvremene probleme naveo je nepotizam i korupciju, kao i činjenicu da su hrvatska sveučilišta kvalitativno nevidljiva.

Biolog i sindikalist Tvrtko Smital složio se da kriza u sustavu doista postoji, dodavši kako politika u Hrvatskoj ne vjeruje da je obrazovanje ključ razvoja. No, unatoč niskim ulaganjima u sustav, smatra, znanstvena je produkcija u Hrvatskoj iznadprosječna te u sustavu i dalje ima izvrsnih ljudi.

Moderator je pozornost okupljenih skrenuo i na pitanje položaja humanističkih znanosti, pri čemu je Pešić izjavio da su humanističke znanosti postale teret same po sebi. Smital je dodao da je u Njemačkoj nestala petina mjesta u društveno-humanističkim znanostima. Tvrdi da se društveno-humanističke znanosti nalaze u problematičnom položaju u cijelom svijetu. Osim toga smatra da bi u njima trebalo postaviti ambicioznije kriterije napredovanja, što neki ljudi tvrdoglavo odbijaju.

Glavaš je sugovornike pitao i jesu li studenti žrtve ili su djelomično odgovorni za aktualnu krizu u visokom obrazovanju. Kršul je rekla da studenti ponekad nisu ni svjesni da su žrtve te im općenito nedostaje bunta. Smital je naglasio kako na studentima nije ključna odgovornost za stanje u sustavu. Ipak, poražavajućim smatra izrazito nisku izlaznost studenata na izbore za studentske predstavnike. I.A.