Uz posavski hrast obično se veže pridjev "stari", ali je vjerojatno malo onih koji bi pritom pomislili na vrijeme od prije pet i više tisuća godina. Još je zanimljivije saznanje da se ti prastari primjerci drva koriste i danas.

Nije, dakako, riječ o živim stablima, nego onima potopljenima u koritu Save i Bosne. Zbog djelovanja raznih kemijskih procesa u vodi ti su trupci, iako znatno promijenjenih svojstava u usporedbi sa "živom" hrastovinom, "mumificirani" i obogaćeni prepoznatljivom crnom bojom. Neobični i skupocjeni materijal, koji nosi mistični, orijentalni naziv abonos, potaknuo je Ivu Jelušića iz Vojskova, sela u Bosanskoj Posavini, da mu, kako je objašnjeno i u naslovu njegove izložbe u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici, udahne novi život. Taj po struci pedagog ujedno je i vrsni drvorezac, a stvara na poseban, originalan način.

- Izložba "Novi život starog hrasta" spoj je prapovijesti i umjetnosti. Abonos iz moga kraja potječe iz vremena u koje se datira i prapovijesna kostolačka kultura, a to je 3200 godina prije Krista. Tako sam došao na ideju da od toga materijala napravim posude po uzoru na kostolačku keramiku pronađenu u Potočanima, jednom od najvažnijih lokaliteta te kulture - kazao je autor izložbe, okružen unikatnim rukotvorinama, koje su svojim visokim sjajem, elegantnim linijama i onom specifičnom otmjenošću tamnog drva plijenile poglede posjetitelja.

Kao što je abonos, neopravdano, u sjeni svog poznatijeg, svijetlog i "živog" rođaka, većina, kad je riječ o prapovijesti na ovim prostorima, prvo pomišlja na poznatu vučedolsku kulturu.

- Kostolačka kultura znatno je utjecala na vučedolsku kulturu, kojoj je prethodila, a preko nje i na visokorazvijenu grčku kulturu. Svaka zdjela koju sam napravio ima iste one ornamente kojima su naši pradavni kostolački "predci", tehnikama udubljivanja, urezivanja i tzv. inkrustacije, tj. umetanja vapnenca, ukrašavali svoje keramičke posude. To je bila njihova umjetnost, način na koji su oni pokazivali svoju kulturu.

Posjetiteljima izložbe, kao i onih u Vukovaru, Vinkovcima, Županji, Otoku i drugim mjestima gdje žive Hrvati, posebno je za oko zapeo jedan ornament.

- Za ovu i poslije vučedolsku kulturu karakteristična je i šahovnica, što govori koliko je taj motiv star - kazao je Jelušić.

Složenost procesa nastanka same sirovine i njezina vađenja iz rijeke, a onda i izrade ovih posuda, odražava se, očekivano, i na njihovu cijenu za potencijalne kolekcionare.

- Ni jedna ne košta ispod sto eura. Izrada je jako mukotrpan posao, npr. za pojedine lonce treba mi i petnaest dana.

Ovim je događajem u Gradskoj knjižnici otvorena "sezona" izložbi.

- Kao nešto novo, nesvakidašnje, drukčije, odmah mi je privukla pozornost i potaknula želju da razgledanje ovih jedinstvenih predmeta omogućimo i stanovnicioma Slavonskog Broda i županije. Oni to mogu učiniti do 4. veljače, stoga ih sve pozivam - kazala je ravnateljica Knjižnice, Ružica Bobovečki. Plusportal.hr