Hrvatskim građanima s tradicionalnim prehrambenim navikama stiže vijest da je Europska komisija početkom siječnja donijela provedbenu uredbu o odobravanju stavljanja na tržište djelomično odmašćenog praha kućnog šturka – zrikavca, kao nove hrane. Njome se prah tog kukca stavlja na tržište Unije i na popis nove hrane.

EK ga je odobrila u kruhu i pecivima od više vrsta žitarica, grisinima i krekerima, žitnim pločicama, suhim premiksima za pekarske proizvode, keksima, suhim proizvodima na bazi punjene i nepunjene tjestenine, umacima, prerađenim proizvodima od krumpira, jelima na bazi mahunarki i povrća, pizzama, jelima na bazi tjestenine, sirutki u prahu, juhama, grickalicama od kukuruznog brašna, pićima sličnima pivu, čokoladnim slasticama, orašastim plodovima i sjemenkama uljarica, grickalicama osim čipsa i mesnim pripravcima.

Hrana poput skakavaca na žaru i cvrčci kao čips - entomofagija - nije novost na tržištu Unije. Prije ovog, već su tri kukca stavljena na tržište EU-a - osušena ličinka Tenebrio molitora, smrznuta, osušena i praškasta ličinka Tenebrio molitora, smrznuti, osušeni i praškasti oblici Locusta migratoria i smrznuti, osušeni i praškasti oblici Acheta domesticus. Zašto kukci u prehrani?

"Kukci namijenjeni za prehranu ljudi predstavljaju koncentrirani izvor proteina u čijem sastavu su uključene sve esencijalne aminokiseline, imaju niži sadržaj ugljikohidrata od uobičajenih proteinskih namirnica. Osim toga, mogu predstavljati izvor mono i polinezasićenih masnih kiselina te minerala - magnezij, bakar, željezo, cink, selen, i vitamina - riboflavin, folna kiselina, biotin, pantotenska kiselina", kaže nutricionistica Tena Tarnai. Nutritivnom usporedbom kukaca i govedine, protein je kod kukaca 31 gram, kod govedine 22,4, debljanje je kod kukaca 8,1, a kod govedine 11,2, a kod prvih je veća količina omega-3.

Iako stručnjaci tvrde da je uzgoj kukaca kao hrane budućnosti manje opterećujući za okoliš i emisije štetnih plinova od stočarstva, da im je razmnožavanje brže od drugih, da se kukcima hrani oko milijardu ljudi u zemljama Azije, Afrike, Australije... da je to i prehrambeno rješenje za brzorastući broj stanovnika, na Zapadu entomofagija nije općeprihvaćena, pa tako i kod prosječnog hrvatskog potrošača, konzervativnih prehrambenih navika. Prosječnom zapadnjaku kukci su sinonim za pokvarenu hranu, gađenje, a ne poslastica na tanjuru. No, s druge strane, popis jestivih kukaca, kaže struka, jest dug - njih 1900.



Proizvođači pšenice neblagonaklono primaju vijest o prahu zrikavca u kruhu koji je hrvatskim građanima osnovna namirnica. "Omalovažavanje je to našeg proizvoda, nagrđivanje kruha. Naviknuli smo na sjemenke suncokreta, buče u kruhu, a ne prah insekata. Pa nismo mi zemlja koja nema što jesti", kaže ratar Josip Petanjak iz Drenja kraj Đakova. "Neće to kod nas proći. Mi smo tradicionalnih prehrambenih navika, mi se čak i ‘e‘ brojeva grozimo, a kamoli kukaca u hrani. U svakom slučaju, izazvat će dilemu", kaže direktorica Žitozajednica Nada Barišić.

Treba reći kako je Unija, osim krovnog zakonskog okvira, ostavila prostor zemljama članicama da same donesu nacionalne propise i pravilnike pod kojima se regulira promet, proizvodnja, prerada i prodaja jestivih kukaca. No, i u slučaju da se nacionalnim propisom to u zemlji ne odobrava, tu je uvoz takvih prehrambenih proizvoda zbog slobodnog kretanja roba na tržištu EU-a. Samo u 2021. globalno tržište proteina insekata težilo je gotovo 154 milijuna američkih dolara, a očekuje se da će rasti te do 2029. vrijediti čak devet milijardi dolara. Prema podatcima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), samo Tajland ima više od 20.000 registriranih farmi za proizvodnju i preradu jestivih kukaca, a uzgajaju se i u SAD-u, Kanadi, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, pa i u Hrvatskoj.

"Mi ovdje govorimo o brašnu, prahu, pasti. Nitko neće nikome u Hrvatskoj i EU-u prodavati cijelog zrikavca ili cvrčka. Osobno, nisam protiv ‘nove hrane‘; svatko ima izbor hoće li ili neće nešto jesti. Nisam protiv toga sve dok to nije opasno za naše zdravlje", kaže Tarnai.