Dok hrvatski potrošači gorko ‘"žvaču" činjenicu da je Hrvatska poskupljenjem pekarskih proizvoda u samom vrhu u Europi, a u Žitozajednici negoduju kako se u tim analizama, dosad objavljenima u medijima, ne dotiču cijena kruha te tvrde da je on u Hrvatskoj jeftiniji nego drugdje i da se njegove osnovne vrste u nas i dalje mogu naći po cijeni od eura, pa i manje, nastavlja se rast uvoza pekarskih proizvoda i od ulaska Hrvatske u Uniju do danas on je udvostručen.

Samo u prvih 10 mjeseci 2022. vrijednost uvoza od 191 milijun eura za uvezene 77.492 tone premašila je zbog inflacije vrijednosno uvoz cijele 2021. kada su uvezene 86.774 tone za 186 milijuna eura. Za usporedbu, u prvih 10 mjeseci 2021. uvezeno je 71.314 tone pekarskih proizvoda u vrijednosti od 152,9 milijuna eura, gotovo 6200 tona manje nego u istom razdoblju lani.

- Uvoz pekarskih proizvoda u prosjeku godišnje raste za gotovo 15 %, i to kroz plasmane u trgovačkim lancima. Pad uvoza bio je jedino 2020., u vrijeme pandemije, no već se 2021. vratio trendu rasta - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić o tome zašto raste uvoz pekarskih proizvoda u žitorodnoj zemlji kao što je Hrvatska, koja je dio srednjoeuropskog žitorodnog bazena.

U prvih 10 mjeseci 2022. uvezli smo 11.594 tone kruha, 13.354 tone slatkih pekarskih proizvoda i 10.870 tona pizza i pita. Brojke su u istom razdoblju 2022. godine, dakako, veće; kruha smo lani od siječnja do kraja listopada uvezli 13.605 tona – 2000 tona više nego godinu prije, 14.683 tone slatkih pekarskih proizvoda – 1500 tona više nego godinu prije, te 11.740 tona pizza i pita – gotovo tisuću tona više nego u 10 mjeseci 2021. godine.

- Raste i izvoz pekarskih proizvoda, no on je uvijek upola manji nego uvoz; u prvih deset mjeseci prošle godine izvezli smo 41.727 tona pekarskih proizvoda, najviše kruha – 10.173 tone, potom pizze i pite – 6500 tona, i 4.118 tona slatkih pekarskih proizvoda - kaže Barišić i dodaje kako je izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine iznosio 111 milijuna eura.

Najviše kruha uvezemo iz Njemačke, Austrije i Slovenije, a u te zemlje ga najviše i izvezemo.

- Govori se da su neki proizvođači pekarskih proizvoda nepošteno u konverziji cjenovno zaokruživali kune u euro; mi tvrdimo da je to bila više iznimka nego pravilo. Vjerujmo da je većina naših proizvođača korektno cjenovno pretočila kune u euro. Cijena kruha dosad, tijekom prošle godine, rasla je iz opravdanih razloga – zbog poskupljenJa sirovina, energenata, ambalaže - no isto tako držimo da u dva dana – s 31. prosinca na 1. siječnja zbog prelaska na euro, za povećanje cijena nije bilo razloga, kaže Barišić.

U Sloveniji je, uspoređuje, štruca kruha tri eura, dok kod nas tu cijenu, dodaje, ostvaruju specijalne vrste kruha, a osnovne su po euro, pa i nešto manje od toga, jer osnovne vrste kruha nisu poskupljivale kao ostali pekarski proizvodi.