U vinogradarskim krajevima kontinentalne Hrvatske, od Slavonije, Baranje i Srijema pa sve do Kalničkog prigorja i Međimurja, tradicionalno se 22. siječnja obilježava blagdan sv. Vinka. Taj blagdan označava početak nove vinogradarske godine, stoga vinogradari, vinari i brojni ljubitelji vina toga dana odlaze u vinograde.

Narodni običaji su različiti u različitim dijelovima Hrvatske. No, uz slavljenje blagdana i prizivanje proljeća, uobičajeno je da tada kreću i prvi radovi u vinogradu. U našim krajevima, od Podunavlja i Zlatne doline pa sve do Podravine, običaj je da se ceremonija slavljenja vina obavlja na otvorenom, u vinogradu. Orezani trs obredno se škropi, odnosno "krsti" starim vinom, a običaj je i da se tom prigodom izvjese kobasice, koje označavaju želju za plodnošću i dobrim urodom. Na ovakvim svečanostima uvijek ima pjesme i svirke, a uz domaćine i tamburaše, uvijek se skupi i veće društvo, koje uživa u dobroj hrani i vinu.

Narodni običaji u Kalničkom prigorju i vinogradima oko Križevaca i Kalničkog prigorja nalažu da se odrežu dvije-tri grančice s tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim i male grozdove, na temelju kojih vinogradar utvrdi hoće li godina biti rodna i plodna. U Međimurju za ovo doba godine kažu: "Trsek moj, zbudi se, dosta si spal, dugo na tebi snegek je stal". No, nažalost, snijega još nije bilo.

Ovi narodni običaji vezani su i uz početak agroekoloških radova u vinogradima. Oni se tradicionalno provode početkom kalendarske godine, odnosno u siječnju i veljači. Naime, vinova loza može se rezati od jeseni, pa sve do proljeća, prije početka same vegetacije. Većina vinogradara s rezidbom počinje krajem siječnja, ali rokovi se mogu pomaknuti i na kraj veljače ili ožujka. Početak vremena orezivanja ovisi o klimatskim uvjetima ove i prethodne godine, ali i o otpornosti sorte na niske temperature. Ako se odlučimo za kasniju rezidbu, to znači da će loza kasnije roditi, ali ćemo tako izbjeći smrzavanje za negativnih zimskih temperatura i proljetnih mrazova. Redovita rezidba nužna je mjera u vinogradu, a njome se postiže regulacija razvoja korijenova sustava prema lisnoj površini, raniji rod trsa, lakša obrada tla, zaštita od bolesti te uklanjanje bolesne mladice i osušenih dijelova trsa. Ako je ovoj godini prethodila sušna godina ili godina s manje oborina, rodni pupovi smješteni su bliže osnovi mladice, pa se može uspješno primijeniti kraći rez, dok se u kišnim godinama rodni pupovi razvijaju dalje od osnove, pa treba primijeniti dužu rezidbu. Većina se sorti vinove loze orezuje kratko, iznad drugog dobro formiranog pupa. U drugim slučajevima, prvi se rodni pup nalazi na trećem ili četvrtom koljencu, pa se stoga reže na duže. Važno je znati da se u rezidbi vinove loze ne smije pretjerivati s opterećenjem pupova po trsu. Na primjer, za graševinu je dovoljno ostaviti 8 do 12 pupova na jednom trsu. Nakon što smo završili s orezivanjem, na lozi često nastanu rane, koje su veće od 2,5 cm, stoga ih je potrebno premazati alkoholom ili voćarskim voskom.