Piše: DR. SC. DRAGO ČENGIĆ, znanstveni savjetnik u mirovini

 

Možda bi na početku ovoga teksta trebalo podsjetiti na misao jednog poznatog filozofa: "Ako se o nečemu šuti, to još ne znači da se o istoj temi ne treba i govoriti". Ovdje želim opet govoriti o slučaju Kosinjske doline, jer je projekt potapanja Kosinjske doline za potrebe proizvodnje nove energije iz obnovljivih izvora službeno i dalje neupitan i osuđen na ekonomski i tehnološki uspjeh. Međutim, postoje i dalje neka važna pitanja u vezi Kosinja na koje treba netko odgovoriti, i to ne samo zbog lokalne javnosti.

Za početak treba reći da priča o Kosinjskoj dolini traje već desetljećima. Naime, otkako je ona (još od 70-ih godina prošloga stoljeća) pretvorena u mogući "elektroenergetski rezervat", tj. u prostor razvojno zapriječen za sve projekte, izuzev za one HEP-a (izgradnja HE Sklope i akumulacije Kruščica), traje razvojna i demografska degradacija Kosinjske doline. Nade u razvojnu i demografsku obnovu nakon završetka Domovinskog rata (zbog više usporednih društvenih, ekonomskih i demografskih procesa), također su ugasle. Ipak, posljednjih desetak godina pojedini predstavnici crkvenih zajednica, građanske udruge, lokalne kulturne i intelektualne zajednice te znanstvenici različitih profila, povremeno su postavljali pitanja u pogledu energetskog statusa Kosinjske doline i odgovornosti države/HEP-a za njezin budući razvoj (usp. i: https://www.matica.hr/hr/707/kosinj-povijesni-pregled-33272/.

Nedavna rasprava (22.11.) u Matici hrvatskoj o "prijeporima oko izgradnje hidrocentrale u Kosinju" sažeto pokazuje niz dvojbi u pogledu Projekta HES Senj 2., projekta kojega je HEP još 2018. godine predstavljao kao začetak nove "hrvatske energetske renesanse". Njezina je novost u tome što su se ovdje nakon dužeg vremena (u relativno tolerantnoj i od moderatora kontroliranoj atmosferi) suočili dva menadžera HEP-a kao nositelji projekta izgradnje hidroenergetskog sustava Senj 2. (od njih dvojice jedan je direktor investicija), i predstavnici "skeptika" (istraživač kulturne povijesti Kosinjskog kraja, kosinjski župnik), u koje možemo svrstati i prisutnu publiku. S čime je završio ovaj razgovor? Moji su dojmovi slijedeći: HEP-ovi menadžeri su posve uvjereni u opravdanosti izvedbe projekta HES Senj 2., i to baš u sadašnjoj verziji projekta, koji predviđa potapanje Gornjeg Kosinja i okolnih naselja te izravnu vezu i nove akumulacije s HE Senj (usp. i službeno predstavljanje projekta na: http://www.em.com.hr/media/ege/casopis/2018/3/51.pdf.). Taj su stav utemeljili na studijama energetskog instituta Hrvoje Požar.

Drugo, protivnici projekta HES Senj još uvijek nemaju na svojoj strani dovoljno energetskih stručnjaka koji bi mogli dokazati valjanost alternativnih tehničkih rješenja, u konačnici bez potapanja Kosinjske doline. Treće, HEP-ovi menadžeri su svjesni da trenutačna institucionalna "asimetrija moći" i glad za novim izvorima energije ide u prilog HEP-ovom rješenju za Kosinjsku dolinu. Dio menadžera HEP-a drži da i sadašnji "protivnici" izgradnje nove hidrocentrale (mahom su to predstavnici tzv. kulturne, znanstvene i lokalne javnosti) ulaze u red "zelenih aktivista" koji već godinama bezrazložno miniraju sve HEP-ove energetske projekte (od Plomina do Omble).

Tri su pitanja nakon ovo rasprave i dalje važna. Prvo, zašto su Kosinjani i drugi protivnici Projekta HES 2. i dalje, kada se čini da je "sve već nepovratno riješeno", protiv ovoga projekta? Drugo, što sada u pogledu tehničkih zahvata i njihovih društveno-ekonomskih posljedica nude službeni projekt HES Senj 2. i obrisi jedinog alternativnog projekta, koji ipak - postoji? Treće, je li ovim skupom bitka za alternativni hidroenergetski pristup u Kosinjskoj dolini završena? Pogledajmo prvo iz kojih širih društvenih perspektiva proizlaze sukobljeni stavovi dviju strana.



Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 29. srpnja 2021. godine, donijela je odluku kojom projekt Hidroenergetski sustav Kosinj (službeno: HES Senj 2.) proglašava strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Odluka o proglašenju projekta Hidroenergetskog sustava Kosinj (HES Kosinj), vrijednog (tadašnja procjena) 1,54 milijarde kuna, donesena je na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. Donošenjem ove odluke, na snagu stupa Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta HES Kosinj, sklopljen 12. srpnja između investitora - Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. HES Kosinj je uz Hidroelektranu Senj 2 jedan od dva segmenta ukupnog projekta dogradnje postojećeg Hidroenergetskog sustava Senj (HES Senj) vrijednog 3,4 milijarde kuna, što ga čini najvećim projektom HEP-a od osamostaljenja Hrvatske (https://www.hep.hr/hidroenergetski-sustav-kosinj-proglasen-strateskim-investicijskim-projektom/3628; 29.7. 2021.)!

Prema službenim dokumentima HEP-a, realizacija druge faze omogućit će povećanje proizvodnje električne energije, dodatnu zaštitu od poplava u Kosinjskom polju, poboljšanje sigurnosti vodoopskrbe južnog kraka vodoopskrbnog sustava hrvatskog primorja, poboljšanje cestovne i druge komunalne infrastrukture. Poboljšat će se i kvaliteta korištenja vodnog resursa u smislu potpore stabilnosti rada elektroenergetskog sustava, s povećanjem udjela energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji. Postojeća HE Senj i danas pruža usluge sekundarne regulacije snage i frekvencije elektroenergetskom sustavu, a dodatnim kapacitetom povećala bi se pouzdanost pružanja te usluge te bi se omogućio veći prihvat energije iz obnovljivih izvora pružanjem usluge energije uravnoteženja. Također, podsjeća se da danas hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh. Izgradnja objekata 2. faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze izgradnje HES Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja 1,5 TWh.



Građani Kosinjske doline, građanske udruge te različita kulturna i intelektualna udruženja već su odavna izrekli svoje protestne i mahom negativne stavove prema Projektu HES SENJ 2. pod njegovim sadašnjim ekonomskim, energetskim i tehnološkim premisama. No, ovdje ćemo tu perspektivu ocrtati na temelju sociološkog istraživanja Instituta Ivo Pilar iz 2016. godine, kako bismo izbjegli moguću subjektivnost u iznošenju temeljnih stavova, ali i nedoumica lokalne zajednice prema ovome Projektu (usp. "HES Kosinj i lokalna zajednica: rizici i razvojne mogućnosti. Sociološko-razvojna studija", Institut Ivo Pilar, 2016.).

Ključni nalazi ovoga empirijskoga istraživanja, relevantni i danas, mogu se svesti na nekoliko važnih zaključaka. Prvo, istraživanjem je identificiran dugotrajni (višedesetljetni) proces društvenog, ekonomskog i demografskog urušavanja lokalne zajednice u kosinjskom kraju. Lokalno stanovništvo već je godinama živjelo u egzistencijalnoj neizvjesnosti, jer je kosinjski kraj već desetljećima bio u prostornim planovima definiran kao - energetski "rezervat" za buduća energetska postrojenja. Od toga momenta njihova je egzistencija u vlastitome zavičaju postala privremena, svedena na iščekivanje famoznog "Dana D".

Drugo, prije šest godina 53 % ispitanika smatralo je da je već gradnja postojeće akumulacije i HE Sklope donijelo stanovništvu više štete nego koristi. Prema njima, i novi projekt izazvat će mnogo štete: povećat će se broj dana s maglom (79 %); nestat će određene biljne i životinjske vrste (62 %); narušit će se izgled krajolika (81%); doći će do povećanog iseljavanja iz ovoga kraja (80 %); pogoršat će se zdravlje lokalnog stanovništva (58 %); nestat će vrijedna kulturna baština (76 %); nestat će dosadašnji način života i običaji (70 %). Nije zato čudno da su kao glavni dobitnici izvedbe Projekta označeni HEP (84 %) i Općina Perušić (77 %) te država (73 %), dok samo 21 % ispitanika smatra da će koristi od projekta imati stanovnici Kosinjske doline.

Treće, intervjuirani kvalificirani sugovornici obuhvaćeni istraživanjem, istaknuli su zabrinutost vezanu uz vidljive učinke klimatskih promjena na području obuhvaćenom projektom: posljednja velika poplava na tom području bila je 2010. godine, a iz godine u godinu uočava se smanjivanje količina bujičnih voda. Isti su ukazali na postojanje alternativnih projektnih scenarija koji bi povećali kapacitet proizvodnje struje za HEP, ali istovremeno izbjegli potapanje najplodnijih poljoprivrednih površina. Po njima, HEP nije bio spreman ići u operacionalnu razradu takvih scenarija.

Četvrto, uz "pravičnu naknadu" bilo je spremno odseliti iz Kosinjske doline 51 % ispitanika, dok njih 25 % nije željelo odseliti ni pod koju cijenu. Opciju kolektivnog preseljenja u jedno naselje u blizini Kosinjske doline dobrim rješenjem je smatralo tek 8 % ispitanika, dok je 60 % izričito odbacilo takvu ideju. Istraživanje je pokazalo da većina lokalnog stanovništva, kao i ključnih institucionalnih aktera, vidi nagodbu s moćnijim HEP-om kao jedino moguće rješenje u postojećim uvjetima. Pri tome se koncept "pravične naknade" pojavljuje kao glavna tema oko koje se slažu lokalna javnost obuhvaćena istraživanjem te predstavnici crkvi u naseljima obuhvaćenim projektom. On bi, osim vrijednosti nekretnina i zemljišta koje će biti potopljene, trebao uključivati i naknadu za "izgubljeni razvoj", jer je višedesetljetno čekanje "konačnog projekta" onemogućilo bilo kakav dugoročni razvoj Kosinjskog kraja.

Prema tome, stanovnici Kosinjske doline i "kvalificirana javnost" još su 2016. godine projekt HES Senj 2. razumjeli kao projekt koji ne donosi razvoj lokalnim ljudima, uništava najplodniju zemlju, no zato korist donosi "svima drugima" (HEP-u i cijeloj zemlji). To je jedan od glavnih razloga otpora tome projektu i danas, s time da taj stav danas češće javno zastupaju istraživači kulturne povijesti, arheolozi i humanistički obrazovani znanstvenici negoli sami stanovnici Kosinja. Zašto? Dok prvi pokušavaju detektirati i istražiti kosinjske arheološke i kulturne spomenike prije "velikog potopa", potonji se trenutačno bore s HEP-om oko preseljenja iz Kosinja u alternativni smještaj (u suradnji s Općinom Perušić) i s HEP-ovom operacionalizacijom "pravične naknade", koja se, sudeći prema informacijama s terena, svodi samo na tzv. tržišnu cijenu nekretnina, ali ne uključuje ništa što podsjeća na naknadu za "izgubljeni razvoj". I to je jedan od razloga koji i dalje jača osjećaj gubitništva među preostalim stanovnicima kosinjske doline, tim zadnjim Indijancima iz "energetskog rezervata" zvanog Kosinjska dolina.



Kako sam naveo, postoje i alternativne ideje. Za sada je jedina nam poznata ona B. Pinčića, inženjera nekada zaposlenog u HEP-u (usp. B. Pinčić, Dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, 2022.). Alternativni prijedlog dogradnje HES Senj 2 počiva na nekoliko važnih uvida na temelju matematičkih i empirijskih simulacija. Prvo, podatak o novih 230GWh nove energije naveden u naslovnoj odluci Vlade RH temeljen je na proračunu putem tzv. krivulja trajanja dotoka. Za objekte veličine i značaja kao HES Senj 2. nije prikladno to raditi na taj način, tim više što postoje kvalitetni višegodišnji podatci o dnevnim dotocima rijeke Like i Gacke. Prema autoru, proračun proizvodnje i ponašanja novog sustava HES Kosinj uz pomoć matematičkog modela pokazuje da će taj sustav proizvoditi isto, ili manje energije, nego postojeći (Pinčić, 2022.), može dodatno ugroziti vodoopskrbu i neće otkloniti mogućnost novih poplava ovog dijela Like.

Drugo, Pinčićev prijedlog predviđa da se uz HE Sklope izgradi još jedan zdenac s agregatom praktično istih značajki kao postojeći (45 m3/s,22,5 MW). Zato se ne gradi velika akumulacija Kosinj (tj. ne potapa se Kosinjska dolina!), nego se koriste prirodne značajke prostora koje omogućuju stvaranje akumulacijskih prostora od oko 80 hm3. To su retencija na vodoodrživom dijelu Lipovog polja od oko 50 hm3 te akumulacija Donje Švičko jezero od oko 30 hm3.

Treće, renaturalizacijom vodotoka južnog i sjevernog kraka Gacke stvara se mogućnost izgradnje nekoliko manjih hidroelektrana kao obnovljivih izvora energije. Praktično svaka napuštena mlinica mjesto je za potencijalnu malu hidroelektranu. Posebno je zanimljiva napuštena hidroelektrana Švica, na južnom kraku Gacke.

U konačnici, drži Pinčić, u sadašnjoj izvedbenoj verziji novi sustav s akumulacijom Kosinj i HE Senj 2. neće proizvoditi novu energiju, a koštat će više od pet milijardi kuna te će potpuno i nepovratno uništiti Gornji Kosinj i njegovu dolinu. Pitanje je zašto? Posebno, kada postoji druga mogućnost s HE Švica koja će proizvoditi novu energiju, koštat će manje i neće uništiti Gornji Kosinj i u svemu je bolja od one s akumulacijom Kosinj, a omogućit će gospodarski napredak Like.