Napuštanje kune i prelazak na novu valutu - euro - najveća je novost koja očekuje hrvatske građane u 2023. godini. Međutim, na snagu stupaju i brojni važni zakoni i propisi koji će znatno utjecati na građane i poduzetnike od 1. siječnja. Među važnijima su nova pravila u radnim odnosima te stjecanju mirovine.

Izmjene Zakona o radu unose niz novosti u prava i obveze radnika i poslodavaca. Jasnije je definiran pojam plaće, sprječava se neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove. Država je odlučila urediti i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika. Uvodi se i mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Izmjenama ZOR-a omogućen je i neplaćeni dopust na zahtjev radnika radi pružanja osobne skrbi u obitelji od pet radnih dana godišnje.Na snagu stupa i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Najvažnija novost koju uvodi ovaj zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Kada inspekcija utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi njegovo točno trajanje, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca šest mjeseci, osim ako iz podataka koje utvrdi inspekcija u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže. Zakonom se predviđa javna objava dviju listi poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na jednoj, "crnoj", listi našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, a na drugoj, "bijeloj", oni kod kojih inspekcija nije utvrdila kršenja prava iz radnih odnosa.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju uveden je novi model obiteljskih mirovina. Uz zadržavanje vlastite, hrvatski umirovljenici moći će naslijediti 27 posto obiteljske mirovine preminulog supružnika. Time će biti obuhvaćeno više od 155.000 korisnika s prosječnim povećanjem ukupnog prihoda od 510 kuna mjesečno. Povećava se i polazni faktor za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon navršene propisane dobi, tzv. bonifikacija sa sadašnjih 0,34 posto na 0,45 posto, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja s 0,15 posto na 0,25 posto. Time se potiče duži ostanak u svijetu rada te otvara mogućnost za veću mirovinu jer se, primjerice, za najviše pet godina kasnijeg umirovljenja mirovina može povećati za 27 posto dok se prema važećoj bonifikaciji može povećati za 20,4 posto. Također, od 1. siječnja najniže mirovine dodatno rastu za ukupno tri posto. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je ovih dana da je mirovinski sustav siguran i održiv.



Izmjenama Zakona o rodiljnim naknadama, od 1. siječnja povećava se naknada za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete s 2328 kuna na 4175 kuna. U istom iznosu povećava se potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine. Izmijenjen je i Zakon o socijalnoj skrbi, slijedom čega roditelj njegovatelj ili njegovatelj imaju pravo na veći iznos naknade ako dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom zbog zdravstvenog stanja nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici. Povećava se i naknada roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

U 2023. uvodi se povratna naknada za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litara i tetrapak, a vrlo lagane plastične vrećice će se plaćati. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka 2023. povećava se iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom i to s 15.000 na 24.000 kuna. Time se potiče mlade koji žele steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada.

Od početka godine bit će u primjeni mjere nove zdravstvene reforme. Između ostaloga, reforma predviđa uvođenje redovnih sistematskih predmeta za sve građane, reorganizaciju bolničkog sustava i reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Mijenja se organizacijska struktura zdravstvenog sustava - u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija. Sanitetski prijevoz izmješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu. Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe “brisanjem” županijskih granica, uvode mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante.