Prošle su godine hrvatski građani u blagdanskom prosincu potrošili rekordnih 17,5 milijardi kuna, premašivši i pretpandemijsku 2019., a projekcije govore da će za ove blagdane premašiti i lanjski rekord, no ne zbog veće kupovne moći, nego zbog inflacije, koja je premašila 13 posto.

K tomu, uz sniženja na "Crni petak", posljednjeg vikenda studenoga, vjetar u leđa ovogodišnjoj blagdanskoj potrošnji je i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru - natjecanje koje je uvijek praćeno dobrom potrošnjom - pa je ona po mnogočemu ovoga prosinca specifična. Dok iz Hrvatske gospodarske komore poručuju kako ove godine neće praviti projekcije blagdanske potrošnje, u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, koji u protekle dvije pandemijske godine nisu radili izračune potrošačkih košarica za božićno-novogodišnje blagdane, kažu kako su očekivanja da će se ponoviti, pa i biti premašena, lanjska rekordna potrošnja.



"No neće to biti zbog rasta kupovne moći, paradoksalno je da ona pada, na rast prosinačke potrošnje u odnosu prema blagdanima 2021. utjecat će stalni rast cijena", kaže predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Taj sindikat prvotno ni ove godine nije namjeravao ići u izračun triju potrošačkih košarica, no, kaže Sever, izazov je 2019., kao i potrošnja u inflatornim uvjetima. Kako bi izračuni bili što točniji, s potrošnjom u udarne blagdanske dane, čekat će se predblagdanski tjedan, a i kada se, dodaje Sever, stabiliziraju akcije i sniženja. "Gledajući sada, očekujemo rast njihovih iznosa od 10 do 12 posto, pa bi najskuplja košarica, koja je iznosila nešto manje od 2200 kuna i jedina je ispravna i u tradicijskom duhu, sada mogla iznositi oko 2400 kuna. Srednja košarica, koju je najteže izračunati - tu ćemo čekati jer podatci za nju zahvaćaju ono što će biti na akciji, bila je oko 1000, a sada se očekuje od 1100 do 1200 kuna. Najsiromašnija košarica, koja je bila blizu 600 kuna i nastala je kao naš način da se vidi koliko si najsiromašniji mogu priuštiti za blagdane, mogla bi ići na više od 700 kuna, što dobar dio neće moći podnijeti i kupovat će zamjenske proizvode", kaže Sever.

Koliko nogometno Svjetsko prvenstvo utječe na potrošnju, u HGK-u ilustriraju potrošnjom piva u te dane. "Potrošnja piva povezana je i sa socijalizacijom, odnosno druženjima, i svakako raste tijekom velikih događaja, kao što je SP u nogometu. U stvaranju pozitivnog navijačkog ozračja uvijek je prednjačila pivarska industrija, koja i inače ostvaruje znatan doprinos ukupnim gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj. Primjerice, spomenimo samo kako je, unatoč teškoćama izazvanim pandemijom i posljedičnim zatvaranjem ili ograničavanjem rada ugostiteljskog kanala distribucije, cjelokupni sektor u 2020. godini pridonio poreznim prihodima države s oko 2,8 milijardi kuna, te je generirao 3,3 milijarde kuna BDV-a", ističu u Komori. Trgovci poručuju kako zbog navijačke potrošje raste i prodaja televizora, TV opreme za ugostitelje zbog praćenja utakmica u kafićima i sličnih proizvoda.

Raste i cjelogodišnja potrošnja. Prema podatcima Porezne uprave o iznosu fiskalizacije, od 1. siječnja do 18. studenoga ove godine potrošili smo 225,38 milijardi kuna uz 2,17 milijardi fiskaliziranih računa. U istom razdoblju 2021. potrošili smo 180,93 milijarde, a izdano je 1,95 milijardi računa, dok je potrošnja u tom razdoblju 2020. bila 149,7 milijardi, a fiskalizirano je 1,68 milijardi računa. "Iz podataka je vidljivo da je broj računa u promatranom razdoblju 2022. u odnosu prema istom razdoblju 2021. veći 11 %, a iznos računa veći je 25 %, broj računa u promatranom razdoblju 2022. godine u odnosu prema istom razdoblju 2020. veći je 29 %, a iznos računa veći je 51 %", navode u Poreznoj upravi.



Kada je riječ o lanjskoj prosinačkoj potrošnji, zaključno s Badnjakom, 24. prosinca, hrvatski građani potrošili su 14,27 milijardi, oko 2,7 milijardi kuna više nego u istom vremenu 2020. U tom vremenu broj fiskaliziranih računa lani je bio 149,3 milijuna, a 2020. čak 41 milijun računa manje. "Vidljivo je da je broj računa u promatranom razdoblju 2021. godine u odnosu prema istom razdoblju 2020. veći 38 %, a iznos računa veći je 23 %", rezimiraju u Poreznoj.

"U prilog povećanju blagdanske potrošnje u odnosu prema lani ide i to što će se pojaviti dosta neoporezivih primanja, kojima se podigla osnovica. Podignut je i iznos za darove djeci, a nešto su rasle plaće i mirovine, no to još uvijek kaska", kaže Sever. Dodaje da se građani u krizi ne odriču prehrambenih navika, pa ni darivanja, za što je, podsjeća, u državnim i javnim službama povećan i iznos darova za djecu, kao ni čistoće i higijene, nego samo kupuju jeftinije proizvode i velika pakiranja. Za Vladinu mjeru kojom su zamrznute cijene za devet osnovnih namirnica, u NHS-u kažu da one trebaju ostati zamrznute bar, uza sve rizike, i tijekom bložićnih i novogodišnjih blagdana.

"Ljudi se, usprkos krizi, neće odricati darivanja jer i ono je dio blagdanskog duha, a blagdani su vrijeme kada se ljudi osjećaju ljudima, to je dio njihova identiteta", ocjenjuje Sever.