Gotovo cijeli Kijev u nedjelju je ponovno dobio struju četiri dana nakon razornog napada na gradsku infrastrukturu. "Do nedjelje ujutro većim dijelom funkcionira opskrba strujom, vodom, grijanjem i mobilna telefonija", poručila je vojna uprava u ukrajinskome glavnom gradu. Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko, kojeg je predsjednik Volodimir Zelenskij kritizirao zbog presporog vraćanja usluga, rekao je za nedjeljno izdanje lista Bild da se rad nastavlja "rekordnom brzinom".

U nedjelju se u Kijevu očekivao obilni snijeg, dnevne i noćne temperature padaju ispod nule, a milijuni ljudi u gradu i oko njega bili su bez struje i grijanja. Zadnje rusko bombardiranje, ono u srijedu, prouzročilo je dosad najteže štete u sukobu, naime, milijuni ljudi u Ukrajini ostali su bez svjetla, vode i grijanja. Rusija kaže da ne cilja civilno stanovništvo, a Kremlj tvrdi da su ruski udari na energetsku infrastrukturu posljedica nespremnosti Ukrajine na pregovore.

Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg za nedjeljno izdanje njemačkog dnevnog lista Welt pohvalio je njemačku podršku obrani Ukrajine od ruske invazije, dva dana prije sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Saveza u Bukureštu. "Snažna podrška Njemačke čini odlučujuću razliku", rekao je Stoltenberg. Njemačku su ranije višestruko kritizirali viši ukrajinski dužnosnici zbog tromosti u pružanju vojne opreme i zato što je odbijala slati teško naoružanje. Stoltenberg je izjavio da njemačka oprema spašava živote u Ukrajini. No, dodao je i da "svi moramo zadržati našu potporu za Ukrajinu i povećati je". Među naoružanjem koje je Njemačka dostavila Ukrajini je i suvremeni protuzračni sustav Iris-T, namijenjen obrani od ruskih napada raketama i bespilotnim letjelicama. Iduće godine Njemačka bi trebala poslati dodatna tri. Stoltenberg je kazao da ruski predsjednik Vladimir Putin na nazadovanje svoje vojske reagira "povećanom brutalnošću". Kao primjer za to je naveo gađanje ukrajinske energetske infrastrukture ususret zimi. "Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje, no neće uspjeti", dodao je šef NATO-a.

Estonski ministar obrane Hanno Pevkur ne vjeruje da je Rusija kritično oslabljena, čak ni nakon devet mjeseci rata u Ukrajini. “Moramo biti iskreni i jasni: Ruska mornarica i zrakoplovstvo manje-više veliki su kao i prije rata”, rekao je Pevkur za dpa tijekom posjeta Berlinu. Premda su ruske kopnene snage izgubile značajnu snagu, imat će “prije ili kasnije” veličinu koju su imale prije 24. veljače kad su počeli ofenzivu, ili čak i veću. Rusija će također naučiti iz svojeg vojnog iskustva u Ukrajini, tvrdi on: “Nema razloga vjerovati da je prijetnja iz Rusije na bilo koji način smanjena, ili da je prijetnja NATO-u smanjena”. Estonija na obranu sljedeće godine planira potrošiti 2,84 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda, rekao je. U 2024. svota će rasti do 3,2 posto - mnogo više od općeg cilja NATO-a od dva posto. Za potporu ukrajinskoj vojsci već je dano oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je. Ministar Pevkur upozorio je protiv “umora od rata” zapadnih država. “Upravo to Rusija želi postići, jer je Rusija spremna dulje trpjeti”, rekao je estonski ministar obrane.