Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Pčelarstvo Škrlec iz Radoboja kod Krapine ukupni je šampion 27. Ocjenjivanja kvalitete sortnih vrsta meda u Hrvatskoj. Proglašenje je održano u subotu na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek.

Uz titutlu ukupnog šampiona, OPG Pčelarstvo Škrlec proglašeno je i šampionom bagremova meda. Ukupno su proglašena tri šampiona. Šampion medljikovca je OPG Mirko Almaši iz Omišlja (otok Krk), a šampion lipova meda je OPG Jelena Fišer iz Markovca Našičkog.

Ocjenjivanje je prvi put organizirano na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu, uz suorganizaciju Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek, Pčelarskog saveza Osječko-baranjske županije, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) i Tehnološko-inovacijskog centra Virovitica, pod pokroviteljstvom Hrvatskog pčelarskog saveza i Osječko-baranjske županije.

- Na ocjenjivanje je pristigao 91 uzorak meda od 57 pčelara iz cijele Hrvatske. Uzorci su podvrgnuti peludnoj analizi, a ocjenjivala se boja, miris i okus te bistrina, odnosno kristalizacija, kao i čistoća meda. Riječ je o kvalitetnim proizvodima, o čemu svjedoči podatak da je uz tri šampionska pehara dodijeljeno i 57 zlatnih, 27 srebrnih i sedam brončanih odličja - kaže voditeljica ocjenjivanja, izv. prof. dr. sc. Ivana Flanjak, s osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta.

Dodaje da je ova pčelarska godina bila bolja od prethodne, te ističe dobru bagremovu pašu. To je potvrđeno na ovom ocjenjivanju, jer je velik broj uzoraka činio upravo bagremov med visoke kvalitete. Visoku zastupljenost imali su i medljikovci, međutim, izostao je kaduljin med i druge vrste meda karakteristične za mediteransko podneblje. Ovaj put ocjenjivao se i med od mandarine te heljdin med, koji se ne pojavljuju svake godine.

Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, potvrđuje da je ova pčelarska godina bila dobra za pčelare kontinentalne Hrvatske, ali nešto lošija za pčelare iz primorskog dijela naše zemlje.

- Proizvodnja meda odvija se pod otvorenim nebom, dakle sve ovisi o vremenskim prilikama, ali i o sposobnosti pčelara da dobije pčele koje će skupiti što više meda. Međutim, klimatske promjene jedan su od osnovnih razloga koji će odlučiti o tome hoćemo li imati veće ili manje prinose meda - kaže Kocet.

Upozorava na pojavu patvorenog meda na hrvatskom tržištu. "Procjena je da je patvorina više od 30 posto, i to bez nelojalne konkurencije. Stoga je Hrvatski pčelarski savez 2014. godine pokrenuo projekt Nacionalna staklenka za med, koji pokazuje sljedivost od proizvodnje do potrošača", objašnjava Kocet.

Pozitivno je to što broj pčelara ne stagnira, nego je u blagom porastu. Potvrđuje to i ukupni pobjednik ovog natjecanja, Marijan Škrlec, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Škrlec iz Radoboja, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

- U pčelarstvu sam od malih nogu, a intenzivno se ovim poslom bavim od 2004. godine. Danas imamo 350 košnica. Ova pčelarska godina prva je dobra za nas pčelare, no ovo su teška vremena, jer proteklih godina bilo je problema s vremenskim uvjetima - ističe Škrlec, koji prodaje med u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Premda mu ovo nije prva nagrada - na osječkim ocjenjivanjima već je veteran, naš sugovornik ističe da mu titula ukupnog šampiona mnogo znači. "To znači da struka cijeni naš rad i zalaganje. U ovaj posao uključeni su moja supruga i djeca. Odlučivale su nijanse, jer svi medovi koji su prezentirani na natjecanju iznimne su kvalitete", kaže.

Uvozi se jeftini med iz Kine, i to je velik problem za domaće proizvođače meda, rečeno je na skupu. No tu lošu praksu možemo pobijediti kvalitetom, jer hrvatski je med među najkvalitetnijima na svijetu, zaključeno je.