S obzirom na inflaciju koja obara rekorde i neizvjesnost što slijedi te recesiju koja sve više prijeti, hrvatska Vlada pokušava učiniti sve da se izbjegne najgore. Stoga je i ministar financija Marko Primorac predstavio Nacrt prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit koji bi trebale plaćati kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Jednokratni porez na ekstraprofit plaćali bi najveći poduzetnici, odnosno dvjestotinjak tvrtki koje se bave energetikom, trgovinom, građevinom, bankarstvom... U proračun bi uplatili oko dvije milijarde kuna dodatnog poreza.

No ministrova najava izazvala je brojne reakcije kako oporbe tako i poslodavaca koji najavljuju oštar odgovor na novi Vladin porez koji, kažu, diskriminira i kažnjava najuspješnije tvrtke. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, kaže: "Nema nikakvih kriterija definicije ekstraprofita i ne mislimo samo da je nepravedan, nego i da je neustavan jer su prema Ustavu svi građani i kompanije jednaki pred zakonom. To je jednostavno neodrživo", rekao je Furjan te dodao: "To će pogoditi gotovo cijeli sektor turizma, većinu velikih kompanija koje su imale zdrav rast i investirale su najviše u prethodnom razdoblju te jako puno ulažu u ljude. To je nešto što će za posljedicu imati smanjenje investicija." Furjan kaže kako bi se trebao pronaći način da država ima manje troškove: "Neka država štedi, neka se reorganizira samouprava..."



Novim porezom na dobit u Saboru nisu oduševljeni ni u oporbenim redovima, ali dijelom ni zastupnici iz redova vladajućih jer je, kako kažu, riječ o tipičnom kriznom porezu, a ne porezu na ekstraprofit. Krizni porez, kaže Branko Bačić iz HDZ-a, nimalo na liči na porez na ekstraprofit jer se, po iskustvu zemalja koje su već uvele taj porez prije nekoliko mjeseci, zapravo odnosi isključivo na nekoliko tipičnih sektora poput energetike, bankarskog sektora i eventualno one djelatnosti koje su dizale marže i čije su profitne marže više nego što je to bilo u posljednjih nekoliko godina. Osim ministra Primorca prijedlog zakona branio je i premijer Andrej Plenković. "To je u biti jedan doprinos solidarnosti. Ovo je kriza koja zahtijeva od onih koji imaju više da pomognu onima koji imaju manje", poručio je premijer. Dodao je da je država svojim intervencionističkim mjerama napravila goleme iskorake i dala veliku potporu te kako bi ovakva vrsta poreza bila svojevrsni solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu. Naglasio je da se ne radi o kažnjavanju onih koji su uspješni nego obrnuto, o preusmjeravanju dobiti onih koji imaju puno prema onima koji imaju manje. "Poanta je da sva sredstva koja će se ovime prikupiti iskoristimo u idućoj godini i kanaliziramo ih kao izravnu potporu onima koji su najslabiji u hrvatskom društvu", rekao je Plenković. Podsjetio je i da je Vlada usvojila prijedlog proračuna za 2023., prvi koji je iskazan u eurima i prvi koji ćemo provoditi kao članica europodručja. Unatoč globalnim trendovima, kazao je premijer, očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti za 0,7 posto, što se možda čini malo u odnosu na vjerojatnih šest posto ove godine ili na visokih 13 posto prošle, no s obzirom na okolnosti ipak se radi o rastu, a Europska komisija i druge institucije predviđaju čak i nešto viši. Naglasio je da se ovakvi gospodarski rezultati događaju prije svega zahvaljujući agilnosti hrvatskih poduzetnika, velikom doprinosu hrvatskih radnika te racionalnom upravljanju javnim financijama, kazavši da će Hrvatska u pogledu smanjivanja javnog duga ove godine biti na razini koja je niža nego prije koronakrize. Tu je, naravno, i doprinos mjera Vlade koje su omogućile pomoć građanima i gospodarstvu redistribucijskom snagom državnoga proračuna. Na tom tragu, dodao je, i ovaj proračun ima tri ključna stupa - ublažavanje posljedica krize, nastavak gospodarskog rasta i razvoja i očuvanje socijalne sigurnosti i kohezije. U tom je kontekstu naveo i izvješće Državnog zavoda za statistiku prema kojemu je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena na godišnjoj razini za listopad u prosjeku viša 13,2 posto u odnosu na listopad prošle godine. U usporedbi s onim članicama EU-a, koje u ovom trenutku još nisu u europodručju, Hrvatska ima najmanju stopu inflacije. Kumulativno posljednjih 12 mjeseci inflacija je iznosila 9,4 posto, a Hrvatska je tu u sredini među državama članicama EU-a. Dodao je kako je bitno nastaviti s antiinflacijskim mjerama kako bi se viša stopa inflacije, koja je prije svega prouzročena vanjskim elementima, spustila na 5,7 posto, što je Vladina projekcija za 2023. godinu. Inače, prema proračunu koji je prvi put prikazan u eurima, prihod bi trebao iznositi 24,9 milijardi eura, a rashod 26,7. A bit će donesen u vrijeme kada će Hrvatska biti u eurozoni i članica Schengena. "Proračun ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj i iskoristiti sva ulaganja koja se odnose na energetsku tranziciju, obrazovanje, zdravstvo, socijalne potpore, obnovu od potresa... Tu je i nastavak rasta plaća, dogovori sa sindikatima, zatim niz demografskih mjera, subvencioniranje stambenih kredita, izgradnja vrtića..." pobrojio je Plenković.

Što se tiče Hrvatske, predviđanja Europske komisije za iduću godinu nisu pretjerano crna, ali nagone na povećan oprez. Kako se ukratko navodi, čeka nas tehnička recesija, a inflacija pada na 6,5 posto. Hrvatski BDP rast će ove godine za šest posto zahvaljujući snažno rastućem izvozu, investicijama, potrošnji kućanstava, oporavku turizma i drugih usluga, ali će visoka inflacija, pad realnih plaća, pad poslovnog i potrošačkog povjerenja dovesti do tehničke recesije u posljednjem tromjesečju ove i prvom kvartalu 2023., ocijenio je EK u jesenskim ekonomskim prognozama. Prema procjenama, hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim je u EU-u. Komisija očekuje da će udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj pasti na 70 posto s prošlogodišnjih 78,3 posto. Procjenjuje i da će javni dug sljedeće godine pasti na 67,2 posto BDP-a. Proračunski deficit ove bi godine u Hrvatskoj trebao biti 1,6 posto BDP-a, sljedeće godine 2,4 posto. Inflacija će ostati visoka i iznad prosjeka europodručja u 2022. i 2023. godini, 10,1 posto odnosno 6,5 posto. Očekuje se da će ograničenja cijena i smanjeni neizravni porezi, zajedno sa snažnim baznim učincima, ublažiti inflaciju u 2023. godini. Iako se očekuje da će rast cijena energije i robe usporiti, predviđa se da će prigušeni realni raspoloživi dohodci utjecati na potrošnju kućanstava, osobito u prvoj polovini godine. Nakon toga, kako se inflacija bude smirivala i realni rast plaća nastavi, očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti.



Prema domaćim ekonomistima, državu bi pak od recesije trebala sačuvati - država. Poseban naglasak stavlja se i na to što su nam na raspolaganju EU milijarde koje dosad nismo znali potrošiti. A ako se recesija ipak dogodi u EU-u, ekonomisti su suglasni da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti. Korištenje EU fondova i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvara mogućnost da Hrvatska izbjegne recesiju u prognoziranom razdoblju.

Kad se na kraju sve zbroji i oduzme, naglase pozitivni učinci i uzmu u obzir moguća još izraženija negativna kretanja, zaključak se može svesti na sljedeće: U svojevrsnoj smo pripremnoj fazi za nadolazeću veću europsku, a time i hrvatsku recesiju. Budući da loše prognoze glede recesije stižu sa svih strana (EU, MMF, ECB - Europska središnja banka, HNB...), opravdan je strah da bi iduća, 2023. mogla biti godina usporavanja i nazadovanja. Upravo zbog toga razloga odgovorne države moraju biti spremne i na evidentnu recesijsku prijetnju u idućoj godini. I zato Vlada RH donosi novi proračun (u eurima) koji umjesto nerealnih ambicija donosi realna očekivanja. Pritom će ključno biti odgovorno upravljanje financijama, zaustavljanje inflacije (stavljanje u realne okvire) i održavanje stabilnosti sustava. Naravno, i stalna briga za preživljavanje pučanstva kroz krizne mjere pomoći najugroženijima, uključujući i mjere solidarne odgovornosti, u što se uklapa i u uvodu spomenuti Nacrt prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit.