Magazin
TEMA TJEDNA: RECESIJA PRED VRATIMA

Manuel Benazić: Nije inflacija svagdje ista
Objavljeno 26. studenog, 2022.

Inflacija je prisutna, to je činjenica, vidljiva je, svakodnevno se osjeća te na nju u konačnici upućuju i objavljeni podatci. Državni zavod za statistiku izračunava inflaciju na razini cjelokupne države, međutim, puno interesantnije bilo bi pratiti inflaciju npr. regionalno. Zasigurno se inflacija na Jadranu razlikuje u odnosu na ostatak države. Ponajprije zbog porasta potražnje za dobrima i uslugama tijekom turističke sezone (slično poput razlike u cijenama nekretnina) - navodi prof. dr. sc. Manuel Benazić, redoviti profesor na Katedri za financije Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, te u nastavku svoga priloga za Magazin piše:



O OSOBNOJ INFLACIJI...


- Drugim riječima, na Jadranu je inflacija izraženija u odnosu na ostatak države već godinama. Gledano na razini cjelokupne države, pojedinačna istraživanja upućuju na to da je trenutna stopa inflacije daleko veća u odnosu na izračunatu od strane institucija. Također, u mjerenju inflacije postoje problemi jer se ona izračunava na temelju potrošačke košarice dobara i usluga, a ne na temelju svih dobara i usluga koji postoje u gospodarstvu. Naravno, ovo potonje bilo bi ispravnije, međutim, skuplje i tehnički teško izvedivo. Ono što je za pojedinca preciznije u odnosu na praćenje klasične stope inflacije je izračun tzv. personalne (osobne) inflacije, što primjerice nudi Europska središnja banka (ECB) i što bi moglo postati dostupno i hrvatskim građanima ulaskom u eurozonu. Naime, indeksi potrošačkih cijena na temelju kojih se inflacija izračunava baziraju se na prosječnoj potrošačkoj košarici. Međutim, naše se pojedinačne navike u potrošnji razlikuju, pa se u konačnici i naša personalna inflacija može razlikovati na način da je niža ili viša od klasične stope inflacije.

Iako je inflacija u Hrvatskoj prisutna u svima komponentama njezina mjerenja, najviše porastu stope inflacije doprinose rast cijena energenata, prerađenih prehrambenih proizvoda i industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije. Velikim dijelom na tekuću stopu inflacije utječu vanjski šokovi koji se potom prelijevaju na Hrvatsku kao malu i otvorenu zemlju. Valja spomenuti i utjecaj povećane turističke potražnje nakon dvije godine karantena prouzročenih koronavirusom, ali i učinak priprema za uvođenjem eura u Hrvatsku. U konačnici, bilo bi poželjno da se i sindikati u okviru svojih redovnih aktivnosti više uključe u redovito, odnosno periodično izračunavanje i objavljivanje sindikalnih košarica koje također predstavljaju način mjerenja inflacije i troškova života.

O ULASKU U EUROZONU...


- Podatci upućuju na to da se Hrvatska do sada uglavnom usklađivala s ekonomskim konvergencijskim kriterijima (kriterij stabilnosti cijena, kriterij proračunske pozicije države, tečajni kriterij, kriterij dugoročnih kamatnih stopa te drugi relevantni činitelji), što je u konačnici bio i preduvjet pristupanja Hrvatske eurozoni, odnosno uvođenja eura kao nacionalne valute. Ostvarivanje konvergencije nužno je zbog bolje integracije u monetarni sustav eurozone, odnosno kako bi odluke koje donosi Europska središnja banka imale istovjetan učinak na ekonomska kretanja svih država članica eurozone. Stoga je moguće pretpostaviti da će se zbog konvergencije, ali i zbog opće povezanosti, događaji iz ostalih država članica eurozone prelijevati i na hrvatsko gospodarstvo kako u pogledu recesija tako i u pogledu ekspanzija. Međutim, odstupanja su itekako moguća. Primjerice, zbog različitih gospodarskih struktura, ti bi se događaji mogli prelijevati na hrvatsko gospodarstvo s većim ili manjim intenzitetom.

O BANKAMA I STOPAMA...


Naime, unatoč članstvu u Europskoj uniji i eurozoni, hrvatsko gospodarstvo je i dalje malo, otvoreno, uvozno ovisno, deindustrijalizirano i sve više ovisno o pojedinim gospodarskim granama poput turizma ili građevinarstva. Također, potrebno je spomenuti da je Hrvatska uvođenjem eura kao nacionalne valute izgubila vlastitu monetarnu politiku i mogućnost ublažavanja negativnih šokova koji proizlaze iz okružja.

- Moguće je očekivati porast kamatnih stopa. Porasti referentnih kamatnih stopa središnjih banaka u svijetu poput američkih Federalnih rezervi ili Europske središnje banke u nastojanju da se suzbiju inflacijski pritisci već su u tijeku. Te se promjene potom odražavaju i na kamatne stope poslovnih banaka. Stoga iz navedene povezanosti slijedi i izvjestan porast kamatnih stopa poslovnih banaka. Pritom je Europska središnja banka u nezgodnijoj poziciji glede suzbijanja inflacije u odnosu na američke Federalne rezerve jer je tekuća inflacija primarno generirana porastom cijena energenata na svjetskoj razini, što zapravo predstavlja vanjski šok, a o tim je energentima Europska unija sve ovisnija.

Od 1. siječnja referentni parametri postaju oni iz područja eurozone, a to su prvenstveno referentne kamatne stope Europske središnje banke čiji učinci izravno utječu na gospodarstva država članica eurozone. Zaštita potrošača korisnika bankarskih usluga odvijat će se preko nacionalnih i zajedničkih institucija država članica.

Ako govorimo o postojećoj zaštiti potrošača iz nadležnosti Hrvatske narodne banke (HNB), važno je napomenuti da će od 1. siječnja ona i dalje biti u domeni Hrvatske narodne banke s obzirom na to da Europska središnja banka sukladno svojim zadaćama nije odgovorna za zaštitu potrošača, već su to nacionalna tijela.

Ako mislite na zaštitu od mogućeg porasta kamatnih stopa, za štediše je to dobro, dok za korisnike bankarskih kredita porast kamatnih stopa povećava otplatne rate kredita. Korisnici bankarskih kredita mogu se zaštititi na način da nastoje ugovoriti kredite s npr. fiksnim kamatnim stopama ili dogovoriti zamjene ugovorenih kamatnih stopa povoljnijima, ako je to moguće. Općenito su mogućnosti zaštite korisnika bankarskih kredita zbog promjena kamatnih stopa ograničene i ovise o ponudi banaka glede pružanja takvih mogućnosti.

 
Piše: Manuel BENAZIĆ
Možda ste propustili...

ODSJAJ OLOVNIH VREMENA: BALKAN KAO SUDBINA, EUROPA KAO UTOPIJA

Zamračenje bez svitanja

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Češki turisti svake godine postižu nove rekorde u Hrvatskoj

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POSVOJENJE ILI TRGOVINA DJECOM (I)

Manipulacije pod
krinkom humanosti

2

PROF. DR. SC. NENAD HLAČA PROFESOR OBITELJSKOG PRAVA NA PRAVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Korumpirani sustav s tisućama napuštene djece

3

ŽELJKA MARKIĆ, DR. MED. IZVRŠNA DIREKTORICA UDRUGE U IME OBITELJI IZ ZAGREBA

Zaobilaženje zakona