Objavljeno 21. studenog, 2022.
Zoran Đuroković: Već iduće ili u sljedećih pet godina može biti i iznimno visokih vodostaja
BATINA
Dunav je i nadalje nizak.
Doduše, u ovo doba godine rijetko kada je prijetio, ali je ipak u prosjeku bio viši. Na mjernoj postaji kod Batine njegova je razina u nedjelju u 9 sati iznosila -26 centimetara, a dan ranije bio je dva centimetra viši. ‘‘Preko puta‘‘, na (dugovječnijoj) mjernoj postaji Bezdan, vodomjer je u isto vrijeme pokazivao -41 centimetar, što znači da se razina rijeke spustila ispod višegodišnjeg prosjeka za studeni. Iako je linija na grafikonu višegodišnjih mjerenja na najnižem položaju upravo u razdoblju studenoga, znalo se događati da toga mjeseca Dunav premaši +500 centimetara, kada na snagu stupaju redovite mjere od poplava. No u bliskoj budućnosti do toga sigurno neće doći, to više što mjerenja uz gornji tok pokazuju tek blagi dnevni porast. Sudeći prema ‘‘plimnom valu‘‘ u sjevernom dijelu Mađarske, koji iznosi 70-ak centimetara, Dunav bi u našim krajevima mogao početi djelomično rasti. Prognoze kažu kako bi do srijede njegova razina trebala biti viša 30-ak centimetara.
Srećom, Dunav se već godinama nije izlio, pa samim tim nije stvorio probleme, među ostalima, ni vlasnicima vikendica na Zelenom otoku, najvećem baranjskom vikend-naselju. Zbog čega je to tako, objašnjava Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.
- Istina je da poplava nema, iako pamtimo učestala plavljenja Zelenog otoka, pa čak i zimi, što nije tipično. Stvar je u izmjeni klimatskih uvjeta. Hidrološke prilike su ekstremne. Ove su godine vodostaji iznimno niski. No priroda to uvijek na neki način iznivelira, pa nitko ne može reći da iduće ili u idućih pet godina neće biti iznimno visokih vodostaja. Stoga sušno razdoblje treba iskoristiti za gradnju i dogradnju nasipa - kaže Đuroković, dodajući kako se u sustav obrane od poplava isplati ulagati jer bi eventualne štete mogle biti višestruko veće od ulaganja. Podsjeća na povijesna opažanja koja jasno daju do znanja da Dunav itekako može priprijetiti, pa niski vodostaji nikako ne smiju zavaravati. Na upit jesu li poplave spriječili zahvati u gornjem toku Dunava, ponavlja kako su osnovni uzrok niskih vodostaja ekstremne hidrološke prilike.
Ivica Getto
Posljednja poplava na Zelenom otoku 2013.
Posljednji put Zeleni otok je pod vodom bio u lipnju 2013., kada je vodostaj kod Batine bio +772 centimetra, tek nešto niži od rekordnih +795 centimetara. Kako kažu vikendaši, Batina se tada obranila, ali njihove vikendice nisu. Iz vode su virili samo krovovi i eventualno gornji katovi. Đuroković podsjeća i na baranjsku Karašicu, koja je mjesecima bila potpuno suha, a 2010. godine toliko je zaprijetila da je u pomoć za spas okolnih naselja pozvana čak i Hrvatska vojska. Uz iznimne napore vojske, mještana i djelatnika Hrvatskih voda ostala je svom koritu. Nizak vodostaj tek djelomično pravi problem brodarima, dok kruzeri redovito plove.