Objavljeno 15. studenog, 2022.
Svake jeseni, kad dani postaju sve kraći, a pogotovo kad se sat pomakne unatrag, čim sunce zađe rizik od nesreće raste
Prema statističarima, dolaskom jeseni i kraćih i tmurnijih dana, raste rizik za stradanje na cestama. Europska istraživanja pokazuju kako je studeni gotovo dvostruko kobniji za sudionike u prometu od rujna, a tijekom cijele godine nezgode su obično češće tijekom radnog tjedna između 8 i 20 sati.
Popodnevni "pikovi" su viši, motoristi su umorniji nakon radnog dana, a koncentracija je niža, djeca se vraćaju kući iz škole, u odnosu na jutarnje putovanje na kojem se vode direktnijim rutama, povećavajući njihovu izloženost opasnostima na cesti. Odrasli imaju tendenciju da nakon posla odlaze u kupnju, ili posjećuju prijatelje i rođake, povećavajući vrijeme putovanja.
Dodatni sat
Kad sunce iznenada zađe tijekom jesenskih popodnevnih gužvi ove opasnosti postaju sve gore te se primjećuje porast broja žrtava. A što je s famoznim pomicanjem sata dva puta godišnje, koje nam dokazano dobrano prodrma bioritam?
Europska komisija predložila je prekid sezonskih promjena sata do 2021. godine, no, zbog pandemije bolesti COVID-19 to je palo u drugi plan. Možda i bolje, jer se zemlje nikako nisu mogle usuglasiti oko vremena, pa je postojala mogućnost da na putu od Osijeka do Muenchena tri puta mijenjamo vrijeme. Više anketa pokazalo je kako Hrvati više žele ljetno vrijeme cijele godine, jer bi imali dodatni sat korisne dnevne svjetlosti u večernjim satima, što donosi i mnoge druge koristi.
U Europi su proučavali podatke o nesrećama na cestama u razdoblju od 2012. do 2017., za dva tjedna izmjene vremena na bilo koju stranu. U proljeće postoji blagi pad broja uzročnih slučajeva, ali promjena u listopadu bilježi porast sudara od 5,1 posto. U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina u prvom tjednu nakon prebacivanja na zimsko računanje vremena, zabilježeno nekoliko teških prometnih nesreća s više poginulih.
Je li problem u poremećenom bioritmu, ili u nečem drugom? Moramo reći kako su u Hrvatskoj brojke stradalih manje iz godine u godinu. Brojke kažu kako ide nabolje od 1979. godine, kad je zabilježeno 1605 poginulih. To je bila stopa od 34 poginula na 100.000 stanovnika. Danas je taj broj smanjen na 7,7 poginulih na 100.000 stanovnika. Kao najčešći razlog za pomicanje sata navodila se želja za većom efikasnošću radne populacije, no pokazalo se da promjena izaziva i brojne probleme. Razlozi za protivljenje toj promjeni uglavnom su oni koji predstavljaju interese poljoprivrednika i poštara, nevažni su i zastarjeli.
Nervoza
Uostalom, tehnologija uzgoja uvelike se poboljšava, a poštanske isporuke odvijaju se tijekom dana, a ne samo u ranim jutarnjim satima. Također, prema istraživanjima, više od osam od deset (83 %) profesionalnih vozača osjeća se umornije u jesen i zimu u odnosu na ljeto, a 45 % priznaje da više pati od slabog raspoloženja u mračnijim, hladnijim zimskim mjesecima.
Kao rezultat tamnijih dana 40 % vozača kombija izjavilo je da pati od umora, a gotovo polovina priznala je da je gotovo zaspala za upravljačem (48 %). Gotovo svaki treći (30 %) rekao je da pati od simptoma sličnih zimskim afektivnim poremećajima. Rezultati su pokazali i značajnu razliku između onih koji provode više vremena na putu, pri čemu se 61 % onih koji provode više od 50 sati radnog tjedna u vozilu osjećaju umornije zimi, u odnosu na 41 % onih koji rade između 15 i 20 sati tjedno. Najčešća metoda za ublažavanje umora tijekom vožnje je stanka, a druga najčešća tehnika bilo je spuštanje prozora.
Specijalist obiteljske medicine Mithad Čerimagić, dr.med., kaže kako u zimsko vrijeme, pogotovo nakon što se sat vrati unatrag, pojedinci mogu biti malo nervozniji, jer imaju osjećaj da im vrijeme brzo leti. Neki spominju i probleme sa snom, što je razumljivo kad je promjenom vremena poremećen bioritam. Zato moramo imati na umu kako su prometne nesreće i nadalje ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj.
Mato Pavličević
PROBLEM JE ŽURBA NAKON POSLA
U desetogodišnjem razdoblju (od 2011. do 2020.), ukupno su u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradale 3324 osobe, a 144.708 osoba je ozlijeđeno. U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba, što je brojka koju smo u ovoj godini pretekli već sredinom listopada. Vjekoslav Crnković, instruktor u zagrebačkoj autoškoli Učilište, za cestovni promet kaže kako moramo imati na umu koji su “četiri ubojice u prometu”: brzina, alkohol, pojas i mobitel. Dodaje kako je svakako ljepše voziti ljeti, a dolaskom jeseni sunce je dosta nisko i još prije zalaska može zaslijepiti vozače. Problem je i što se svi nekud žure, pogotovo nakon posla, kad je već zašlo sunce i nervozniji su. A za upravljačem to može biti formula za katastrofu. Zato, budimo strpljiviji, oprezniji i izdržimo do proljeća.
BRITANSKI TROGODIŠNJI EKSPERIMENT
Prije 53 godine britanska je vlada provela trogodišnji eksperiment koji je spasio stotine života, pomaknuvši sat naprijed, u ožujku 1968., i ne vraćajući ga natrag sve do listopada 1971. godine. Podaci otkrivaju kako je tijekom zima 1968./69. i 1969./70. zabilježeno smanjenje broja stradalih od 11,7 % u odnosu na prethodne dvije godine. Iz tog eksperimenta u konačnici su saznali kako se mogu smanjiti nesreće, posebno one koje uključuju djecu pješake u ranim popodnevnim i večernjim satima tijekom cijele godine.