Preko rata u Ukrajini američka je Demokratska stranka, predvođena predsjednikom Joeom Bidenom, potpuno preuzela inicijativu na svjetskoj političkoj sceni. Dok demokratski warmongeri (oliti ratni huškači) po svijetu nesmiljeno i odlučno provode volju, kod kuće imaju dosta problema. Osim zbog loše ekonomske i opće društvene situacije Bidena i demokrate uoči izbora za Kongres politički protivnici napadaju i zbog predsjednikovih kognitivnih sposobnosti te korupcije njegova sina Huntera, između ostalog.
Podsjećamo, priča oko Huntera Bidena isplivala je u vrijeme procedure opoziva bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tada je, naime, nepoznati agent Centralne obavještajne agencije pustio u optjecaj sadržaj Trumpova telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u kojemu je američki predsjednik "obećao" ukrajinskom kolegi da će dobiti vojnu pomoć SAD-a ako Ukrajina pokrene istragu protiv Huntera Bidena i njegove uloge u energetskom biznisu jugoistočne Europe. Još prije ekscentričnog Trumpa sličnu ponudu dao je i Joe Biden, dok je bio potpredsjednik SAD-a zadužen za Ukrajinu. On je tada uvjetovao isplatu pomoći Ukrajini ako smijeni glavnog tužitelja Viktora Shokina jer je on nagazio naftno-plinskog giganta Burisma Holdings i njegova vlasnika Mykolu Zlochevskyja, oligarha povezanog s američkim demokratima. Važno je naglasiti da je u vrijeme dok je Shokin pokušavao podignuti optužnicu, u upravnom odboru Burisime sjedio Hunter Biden. Prema The Hillu, tvrtka Huntera Bidena Rosemont Seneca Partners, primala je redovite isplate od Burisime u iznosu "višem od 166.000 dolara mjesečno". Isplate su trajale od proljeća 2014. do jeseni 2015. i navodno su iznosile više od tri milijuna dolara u razdoblju kada je Joe Biden kao potpredsjednik bio glavni američki dužnosnik zadužen za Ukrajinu. Inače, razuzdanog i nepredvidljivog Huntera Bidena, koji ljubavnim patnjama i porocima zabavlja Amerikance, istraživački novinari povezuju i s razgranatim poslovima u Kini i drugdje dokle dosežu pandže warmongerskog klana Demokratske stranke.
Da se Biden potpuno razmahao ratom u Ukrajini, vidi se i po pismu koje mu je, dva tjedna prije izbora za Kongers SAD-a, poslalo trideset progresivnih demokrata u Zastupničkom domu Kongresa: "S obzirom na razaranje koje je ovaj rat prouzročio za Ukrajinu i probleme u svijetu, kao i rizik od katastrofalne eskalacije, vjerujemo da je u interesu Ukrajine, Sjedinjenih Država i svijeta izbjeći produženi sukob. Zbog tog razloga pozivamo Vas da uparite vojnu i gospodarsku potporu koju su Sjedinjene Države pružile Ukrajini s proaktivnim diplomatskim pritiskom, udvostručujući napore u traženju realnog okvira za prekid vatre." Među potpisnicama pisma su i zastupnice i članice protumiltantnog krila Demokratske stranke iz tzv. odreda - Pramile Jayapal, Alexandria Ocasio-Cortez, Ilhan Omar, Rashida Tlaib i Ayanna Pessley.
REFLEKSIJA NEMOĆI
To pismo Bidenu vjerojatno je refleksija slabosti demokratskih klanova potisnutih od warmongera. Neki ga tumače i kao pokušaj relaksiranja ukrajinske priče kako bi umjereni demokrati dobili druge političke ustupke i kako bi se od konzervativaca preuzeli glasači kojima je dosta Bidenova rasipanja dolara dok divlja inflacija. Kako god bilo, u SAD-u se inflacija procjenjuje cijenom goriva, a ona pak često određuje pobjednike izbora. Stoga je Bidenova administracija pritiskala Organizaciju zemalja izvoznica nafte OPEC+ da poveća proizvodnju i tako snizi cijene nafte. James B. Foley, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, za Večernji je list napisao: "…. Na primjer, Washington smatra da Rusija stoji iza OPEC-ove odluke da ograniči proizvodnju nafte i održi visoke cijene za zapadne zemlje. Osmi studenog vjerojatno je važna prekretnica za Putina. To je dan izbora za Kongres SAD-a na kojem bi zakonodavna vlast u Washingtonu mogla doći u ruke Republikanske stranke, čemu se Moskva očito nada jer sve veći broj republikanskih političara, slijedeći mig bivšeg predsjednika Trumpa, počinje preispitivati cijenu, pa čak i opravdanost, dosadašnje velike potpore SAD-a Ukrajini. Prema mišljenju političkih analitičara, vjerojatno je da će republikanci doista osvojiti kontrolu nad Zastupničkim domom. Borba za Senat je tijesna, a ishod je neizvjestan. Izgledi za političke promjene u Washingtonu duboko su uznemirujući za ukrajinsku vladu i potiču Kijev na pokretanje ostalih ofenziva s namjerom istjerivanja ruskih snaga iz ključnih okupiranih područja prije završetka sezone ratovanja…" U smislu kraja sezone ratovanja, Ukrajinci guraju južnu ofenzivu prema gradu Hersonu kako bi vratili okupirane teritorije, opravdali zapadna ulaganja u rat i održali pozornost svjetske javnosti te dijela američkih glasača.
Osim zbog Ukrajine i inflacije demokrati imaju problema i sa svojim fundamentalnim alatima za osvajanje i zadržavanje vlasti poput rasnih, spolnih, rodnih i drugih podjela. Mnogi predvodnici i aktivisti iz nevladina sektora koji se bave tim pitanjima već su obuhvaćeni raznim istragama saveznih i lokalnih tijela.
NITKO VIŠE NE KLEČI
Do javnosti dopiru samo ekstremni slučajevi, kao što je onaj izvršne direktorice i osnivačice ključnog crnačkog pokreta Black Lives Matter, Patriss Cullors, koja je optužena da je iz donacija kupila vilu s bazenom u Los Angelesu vrijednu 1,4 milijuna dolara, kao i niz drugih pokretnina i nekretnina u svom ili obiteljskom vlasništvu. Nakon što je Cullors podnijela ostavku, grupa BLMGNF i dalje je opterećena financijskim kontroverzama. Shalomyah Bowers, koji je u travnju postao voditelj Black Lives Matter Global Network Foundation, optužen je za isplatu gotovine vlastitoj konzultantskoj tvrtki Bowers i preusmjeravanje novca iz nove grupe, nazvane Black Lives Matter Grassroots, Inc.
NOVAC ZA ODRŽAVANJE
Uglavnom, kako stvari stoje, cijeli svijet je klečao da bi BLM doveo Bidena i warmongere na vlast. Uz put su se glavešine BLMGNF-a obogatile, a iza njihova aktivizma ostalo je rasulo i 30 % veći broj nasilničkih ubojstava i kudikamo nesigurnije ulice američkih gradova. Zbog toga i sličnih stvari ključna borba za Kongres vodit će se u prigradskim područjima gradova u državama poput Pennsylvanije, Kalifornije, Ohia i Sjeverne Karoline. U prilog demokratima ne ide ni Bidenov rejting, koji je sada ispod 40 %.
Prema anketama, republikanci će svakako osvojiti Zastupnički dom, dok je borba za Senat navodno neizvjesna. Ako republikanci osvoje Zastupnički dom 8. studenoga, zastupnički klub Republikanskog nacionalnog komiteta izabrat će novog predsjednika i preuzeti vlast 3. siječnja 2023. Vlast će im omogućiti kontrolu američkog proračuna, odbora itd. Demokrati se pribojavaju da će im kao gubitnicima biti prikočena vanjska politika i protok dolara prema Ukrajini. Zato pokušavaju izvesti manevar prebacivanja novca koji bi Ukrajinu još neko vrijeme držao u ratnoj formi. "To bi trebao biti pozamašan iznos, tako da Ukrajina ‘može preživjeti cijelu jednu godinu‘. Dosad je Kongres ukupno odobrio 65 milijardi dolara pomoći Ukrajini, a nova protutrumpovska tranša navodno bi mogla biti 50 milijardi. Demokratska većina u Zastupničkom domu odobrila bi je u vrijeme takozvanog lame duck session, između studenoga i Nove godine, kad je novi sastav Kongresa izabran, ali je stari još u zasjedanju", optimistično je napisao Telegramov dopisnik iz New Yorka Đivo Đurović.
Dodatno valja naglasiti kako će demokrati, ako izgube izbore, biti maknuti i iz odbora preko kojih provode istragu o napadu boogaloo boisa i drugih obespravljenih desničara na američki Kapitol 6. siječnja 2021., a koje se medijski povezuje s pokretom MAGA (Make America Great Again) i Donaldom Trumpom. Biden također strepi da bi se mogle pokrenuti nove istrage o kineskom i ukrajinskom poslovanju njegova sina Huntera te iznenadnog povlačenja američkih trupa iz Afganistana. Predsjedniku Bidenu će uz sve probleme biti teško provesti i nova politička imenovanja, poput onog za čelnog čovjeka Vrhovnog suda SAD-a. Kao protumjeru predsjednik bi mogao blokirati zakone o pobačaju, imigraciji i porezima, što bi dovelo do paralize sustava do sljedećih predsjedničkih i kongresnih izbora.
Kako god bude, ovi "midterms izbori" mogli bi naznačiti koji bi se kandidat mogao naći u utrci za republikanskog predsjedničkog kandidata 2024. Lista je dugačka! U Floridi i Teksasu republikanski guverneri Ron DeSantis i Greg Abbott nadaju se da će im reizbor omogućiti ulazak u utrku za Bijelu kuću. Ako u utorak prođu loše oni koje podržava otpisani Trump, Republikanskoj stranci bit će lakše izabrati primjerenog kandidata. Suprotno, prema američkim medijima, ako se demokrati održe na vlasti u Michiganu, Wisconsinu i Pennsylvaniji, to će im vratiti samopouzdanje za kampanju 2024. U nju vjerojatno, zbog kognitivnih i drugih problema, neće moći ući sadašnji predsjednik Joe Biden, a zbog nesnalaženja ni politički nevidljiva potpredsjednica Kamala Harris.
Dario Majetić
Ključni su odbori
Američki je Kongres decentralizirano tijelo koje djeluje preko velikog broja odbora (stalnih, specijaliziranih, povremenih) i pododbora. Odnos političkih snaga u odboru jednak je onom u domovima. Uloga odbora izuzetno je važna jer se svaki prijedlog zakona šalje nadležnom odboru na prethodno razmatranje. Stav odbora o nekom zakonskom prijedlogu odlučan je za njegovu sudbinu jer o njemu ovisi hoće li ili neće doći pred domove Kongresa. A kad je u odborima da se zakonski prijedlog preporuči domovima za prihvaćanje i postignuta suglasnost, na tom njegovu putu ključnu ulogu ima odbor nadležan za pitanja procedure (House Rules Committee), koji odlučuje o redoslijedu stavljanja zakonskih prijedloga na raspravu u Predstavničkom domu. (Štefica Deren-Antoljak FPZG/D. Ma.)
Važnost međuizbora
Na izborima za Kongres SAD-a biraju se članovi Zastupničkog doma i Senata. Održavaju se svake dvije godine točno na sredini predsjednikova četverogodišnjeg mandata, zbog čega se zovu međuizbori (eng. midterms). Kongres donosi nacionalne zakone. Zastupnički dom odlučuje o kojim će se zakonima glasovati, a Senat ih prihvaća ili odbacuje. Senat također odobrava ili odbacuje imenovanja od predsjednika ili ih pak provodi, kao u slučaju Trumpa i istrage protiv njega. Svaka država ima dva senatora, koja imaju mandat na šest godina. Zastupnici služe dvije godine i predstavljaju manje okruge. Sva mjesta u Zastupničkom domu biraju se na izborima u studenome, a trećina za Senat. (D.Ma.)
Samokontrolirajući sustav
Jedno od temeljnih načela na kojima počiva političko i ustavno uređenje Sjedinjenih Američkih Država konstituirano Ustavom iz 1787. jest načelo podjele vlasti i/ili ograničenja vlasti. U tijeku Philadelphijskog zasjedanja te godine tvorci američkog Ustava više od pola vremena utrošili su na definiranje uloge Kongresa i njegovih ovlasti. U republikanskoj vladavini, prema ocjeni Jamesa Madisona, legislativna tijela moraju imati prevlast. Zato nije slučajno što su tvorci američkog Ustava prvi članak posvetili Kongresu. Oni su smatrali da je legislativa najvažnija te da mora dominirati u novom sustavu vlasti, jer reprezentativna demokracija ne može egzistirati bez autonomne legislative sposobne da donosi zakone i odgovara narodu. Najteže pitanje s kojim se suočila Philadelphijska konvencija bilo je definiranje izvršne vlasti. Tvorci američkog Ustava (delegati Philadephijske konvencije) željeli su stvoriti jaku i uspješnu izvršnu vlast, ali su istovremeno nastojali izbjeći preveliku koncentraciju vlasti u jednom tijelu. Oko tog pitanja došle su do izražaja sve suprotnosti naravi sustava. Kao ljudi praktičnog iskustva, delegati Konvencije bojali su se jake izvršne vlasti, pa tako i jakog predsjednika, smatrajući da samostalnost izvršne vlasti od zakonodavne vodi u tiraniju. Ali i apsolutna vlast koncentrirana u legislativi može dovesti do tiranije, pa stoga i jednu i drugu vlast treba kontrolirali. (Štefica Deren-Antoljak FPZG/D. Ma.)