Izv. prof. dr. sc. Sanela Škorić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, stručnjakinja za menadžment sporta u turizmu, u povodu kongresa Croatian Sport and Health Tourism Expo, koji će se održati u Osijeku od 11. do 13. listopada, govori za Glas Slavonije o velikim mogućnostima koje Hrvatskoj otvara tzv. umirovljenički turizam.

Nalazite li kao jedno od najuglednijih imena u Hrvatskoj relevantnih za menadžment sporta u turizmu da je situacija s padom nataliteta i starenja stanovništva prepoznata kao jedna od strateških smjernica za daljnje planiranje i promišljanje održive gospodarske slike u našem društvu?

- Demografski trendovi već neko vrijeme upućuju na činjenicu kako je svjetsko stanovništvo sve starije. Prema podatcima UN-a, skupina osoba starijih od 65 godina čini najbrže rastuću skupinu ljudi. Prije četiri godine, odnosno 2018., broj je starijih osoba prvi put premašio broj djece koja imaju ispod pet godina, a očekuje se kako će do 2050. godine ta skupina premašiti i broj adolescenata i mladih (onih od 15 do 24 godine). Iako udio starijeg stanovništva nije jednak u svim svjetskim regijama, pa je tako najveći u Aziji, gdje živi više od 40 posto osoba starijih od 80 godina, očekuje se kako će se udio te skupine u zemljama EU-a do 2050. godine udvostručiti i iznositi 11,4 posto. Navedeno je s jedne strane posljedica dužeg životnog vijeka, a s druge niže stope nataliteta. Naravno da se stoga suočavamo s brojnim, rekla bih, novim/starim izazovima, poput izdataka za zdravstvene ili pak socijalne usluge, definiranjem granica umirovljenja, uključivanjem tog stanovništva u društveni život i sl.

Kineziološki fakultet u Zagrebu spremno odgovara na demografsko kretanje, povećanu populaciju starijih od 55 godina.

- Njihove se životne navike zasigurno nešto razlikuju od navika ostalih dobnih skupina. Ako govorimo o bavljenju sportom i sportskom rekreacijom, prema najnovijim podatcima Europske komisije (izvještaj "Special Eurobarometer 525 Sport and Physical Activity" iz 2022. godine), 39 posto ispitanika starijih od 55 godina bavi se sportom (vježbanje u centrima, klubovima, plivanje, trčanje i sl.), a njih čak 60 posto bavi se ostalim tjelesnim aktivnostima, poput vožnje biciklom, plesa, vrtlarenja i sl. (tjelesnim aktivnostima povezanim ili nepovezanim sa sportskom rekreacijom). Iako nešto manje tjelesno aktivna skupina ljudi, sigurno nije skupina koju treba zanemarivati. Ono što zasigurno treba imati na umu jest potreba da se sportske i sportsko-rekreacijske aktivnosti prilagode njihovim mogućnostima. U tom smislu Kineziološki fakultet u Zagrebu čini znatne napore u edukaciji budućih kineziologa s obzirom na to da ih se kroz brojne predmete uči kako prije svega odrediti razinu sposobnosti, a zatim kreirati i provoditi programe prilagođene upravo njima. Kreiran je i predmet pod nazivom Gerontokineziologija, kojemu je temeljni cilj osposobiti studente za rad u području kineziologije vježbanja starije populacije.

Croatian Sport and Health Tourism Expo, što će se održati u Osijeku od 11. do 13. listopada, u kongresnom programu vezanom uz zdravstveni i sportski turizam predstavlja mogućnosti razvoja novog oblika turizma Hrvatske - turizam za treću dob, ili umirovljenički turizam. Vidite li prednosti razvoja turizma za treću dob i u Hrvatskoj?

- Rekla bih da priča o starijim osobama i razvoj ponude za treću dob u Hrvatskoj tek počinje. Naime, iako je razina turističkog prometa koji ostvaruju stariji nešto niža od ostalih tržišnih segmenata, kako navodi Hendija u knjizi "Menadžment sportskoga turizma i njegovih srodnih oblika", na turističkom se tržištu očekuje povećani interes starijih putnika. To su putnici koji imaju više vremena i mogućnost prilagodbe svojih putovanja u smislu izbjegavanja najpopularnijih termina (godišnji odmori, školski praznici, vikendi). Time se zasigurno može utjecati i na uvijek gorući problem hrvatskog turizma - sezonalnost, a što je, prema "Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine", i vizija razvoja hrvatskog turizma. Ta strategija u tom smislu kao prioritetna područja ističe da će se osobito poticati sportski i aktivni (rekreativni) turizam.

Postoji li razlika između prosječnih hrvatskih umirovljenika i gostiju treće životne dobi iz svijeta u kontekstu turističkih kretanja?

- Iako je možda naša (hrvatska) slika jednog umirovljenika takva da obuhvaća osobe slabijeg imovinskog statusa i slabijih primanja, u razvijenim zemljama iz kojih nam turisti dolaze tome nije tako. To su osobe koje često putuju (nekoliko puta godišnje), duže borave u turističkim destinacijama i čiji je budžet za putovanja unaprijed "rezerviran". Traže sigurne destinacije, a zdravstveni i aktivni (rekreativni) turizam nešto je što ih sigurno zanima.

U Hrvatskoj se turizmom za treću dob, ili umirovljeničkim turizmom, stvara mogućnost zaokreta turističke ponude, cjelogodišnji razvoj turizma i na kontinentu, međutim, djelatnike u turizmu potrebno je educirati i pripremiti.
- Destinacije poput termi, a kojih je upravo u kontinentalnoj Hrvatskoj znatan broj, u kojima je ponuda zapravo bazirana na zdravstvenim i rekreativnim programima, mogu biti znatno privlačan faktor za tu skupinu korisnika. Naravno, nužno je razmišljati o tome da se ponuda prilagodi upravo njima i njihovim potrebama i željama. U tom je smislu doprinos kineziologa i njihova znanja neupitan. Uz kreiranje i provođenje tih programa, na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu studenti stječu i niz znanja iz područja turizma u okviru usmjerenja kineziološke rekreacije, ali i sportskog menadžmenta. Studente se potiče na razmišljanja o mogućim poduzetničkim projektima u sportu, a posebno u području sporta i turizma. Često su njihove ideje išle upravo u smjeru razvoja sportsko-turističke ponude namijenjene starijima.

Marta Keglević

Infobox (Okvir):