Objavljeno 5. listopada, 2022.
Grad financira dvije deratizacije u godini, proljetnu i jesensku, kako je i propisano Zakonom
Ovoga je tjedna počela redovita jesenska sustavna deratizacija na području cijeloga grada i prigradskih naselja, na javnim površinama, odlagalištima otpada i u kanalizacijskoj mreži.
Zbog povećanog broja pritužbi građana na pojavu glodavaca, Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije poslao je Gradu Osijeku zamolbu da deratizacija počne što žurnije, no kako doznajemo u razgovoru s voditeljem Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju NZJZ-a, Hrvojem Bekinom, ipak nije riječ o pojavi glodavaca u razmjerima koji odskaču od uobičajenih za ovo doba godine.
- Nešto je više pritužbi stanovnika Sjenjaka i Vukovarske ulice te Juga 2, međutim, nije riječ ni o čemu neuobičajenom nakon obilnih kiša kakve smo imali u posljednje vrijeme - pojašnjava Bekina.
Dodaje da će se deratizacija provoditi najmanje mjesec - mjesec i pol dana, a ove će se jeseni provesti i deratizacija kanalizacijske mreže, što je od velike važnosti za suzbijenje glodavaca.
- Bilo je preporučeno da se krene što prije, zbog vremenskih prilika, koje su ipak bolje nego kasnojesenske. Inače je programom predviđeno da se deratizacija obavlja u listopadu i studenome, a mi smo počeli prvog radnog dana listopada - komentirao je za Glas Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka.
Grad Osijek financira dvije deratizacije tijekom godine, proljetnu i jesensku, kako je i propisano Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Na terenu će biti pet tvrtki, koje će obavljati deratizaciju od periferije prema centru grada: Pestrid d.o.o., Sanitacija d.d., Cosmosol d.o.o., Asanator d.o.o. i Vetam d.o.o. Deratizacijom su obuhvaćeni objekti i površine, i to gotovo 50.000 stambenih objekata i 70.000 m² javnih zelenih površina, tretmani odlagališta otpada u Sarvašu i deratizacije deponija Lončarica te revizijskih okana kanalizacijske mreže.
Inače, i u vrijeme deratizacije, ali i izvan tog vremena, građani probleme s glodavcima mogu prijaviti NZJZ-u, no važno je napomenuti kako kemijska deratizacija nije dovoljna ako se svatko od nas ne pridržava i drugih preporučenih preventivnih mjera.
Podsjetimo da glodavci prenose tridesetak bolesti, kao što su hemoragijska groznica, tifus, bjesnoća, tuberkuloza, leptospiroza, trihineloza... Zbog velike uloge štakora u širenju zaraznih bolesti, ali i velikih ekonomskih šteta koje čine gdje god su prisutni, nužno je provoditi kontroliranu sustavnu deratizaciju.
Ivan Alilović
KAKO DRŽATI GLODAVCE NA DISTANCI
Postoje neka pravila kojih se građani trebaju pridržavati da bi držali glodavce na distanci. Prvo je pravilo da nema odlaganja kućnog i ostalog organskog otpada u vrećicama na javnim površinama, nego isključivo u kantama ili kontejnerima, kako bi onemogućili pristup i hranjenje štetnih glodavaca. Hranu za kućne ljubimce i domaće životinje također ne treba ostavljati ni na javnim površinama ni u vrtovima. Potom, građevinski i svaki drugi slični otpad valja odlagati na za to predviđena mjesta. Ulazne otvore dovodnih i odvodnih instalacija u objektima obvezno treba zatvoriti, a sva ulazna vrata trebaju tijesno prianjati uz dovratnike kako ne bi bilo suvišnih pukotina kroz koje se glodavci mogu provlačiti. Štakori i miševi obožavaju grmlje i puzajuće biljke oko objekata u kojima ljudi žive i rade, pa je nužno da se kontinuirano održavaju urednim i vrtovi i sve javne površine.