Jennifer Brush, bivša otpravnica poslova u američkom veleposlanstvu u Beogradu od 2007. do 2010., ocijenila je za Glas Amerike, a prenose oni rijetki nerežimski srpski mediji, da Europska unija "ne traži mnogo i da nije dobila mnogo od Srbije, uključujući i priznanje odgovornosti za ratove devedesetih" te dodaje kako u procesu pristupanja Srbije EU-u problem nije samo stav Beograda o Rusiji ili pitanje Kosova, nego i stanje demokracije i ljudskih prava.

- Smjenjivali su se veleposlanici koji su pokušavali razgovarati s Vučićem i pokušavali ga potaknuti da bude transformativni vođa koji bi napravio otklon od 90-ih i Srbiju transformirao u konstruktivnog i produktivnog člana EU-a i liberalnog svjetskog poretka. I svi su bili razočarani. Poznavala sam ga kada je došao na vlast, kada se njegova stranka odvojila od radikala, i uvijek je privatno govorio kako želi Srbiju uvesti u moderni svijet, želi da Srbija bude konstruktivan partner i dobar susjed, ali da ne može zato što ljudi ne bi to tolerirali. Znam mnogo Srba jer sam u tom području bila duže nego u rodnom Ohiou, i postoji sedam milijuna ljudi u Srbiji koji su taoci te i takve politike, a koji žele europsku budućnost - kaže Jennifer Brush i upitala, u povodu potpisivanja plana o konzultacijama ministarstava vanjskih poslova Srbije i Rusije, "kakve moguće koristi, na kraju rujna 2022. godine, Srbija očekuje od sporazuma s Rusijom koju je osudila većina zemalja, osim Srbije".

- Srbija osuđuje Rusiju kada joj to pogoduje, ode u UN i kaže kako neće priznati referendume. Postoje mali koraci za koje Aleksandar Vučić može reći da nisu u potpunosti proruski nastrojeni. Ruska pomoć Srbiji od 2000. minimalna je i Rusija je, zapravo, uzela srpsku imovinu, dok je SAD od tada Srbiji dao milijardu dolara pomoći, a EU slično, ako ne i više. Tko je Srbiji pomagao posljednjih 20-25 godina, to nije bila Rusija financijski, Rusija je iskoristila Srbiju - ocjenjuje bivša američka diplomatkinja u Srbiji. M.F.