Iako se očekivalo da će zakonske izmjene, ključne za reformu zdravstva, biti upućene u saborsku proceduru prije ljetne stanke, one još nisu ni u e-savjetovanju, a u Ministarstvu zdravstva i dalje očekuju da će stupiti na snagu početkom iduće godine.

Neki od reformskih poteza bit će uvjet za dodjelu europskog novca, primjerice, objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi svima ubuduće vlasnik trebala biti država. Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kada će u javnu raspravu iz Ministarstva su Hini odgovorili: "Vrlo uskoro."



Reformom će jačati uloga domova zdravlja, čiji bi se broj trebao smanjiti s 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i dosad. Predviđeno je i širenje djelatnosti domova zdravlja koji bi omogućili više specijalističkih pregleda. Očekuje se da će se u njima posljedično zaposliti više specijalista, ili da će se sklapati ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista "na terenu".

U Ministarstvu najavljuju reorganizaciju bolnica, daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju lista lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova. Također i izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama, kao i regulaciju rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Ministar Vili Beroš još je u lipnju najavio dodatno ograničavanje rada liječnika u javnom zdravstvu i privatnoj praksi. Uz ravnatelja, njegove zamjenike i pomoćnike, u privatnoj praksi ubuduće ne bi smjeli raditi ni predstojnici klinika, kliničkih zavoda, kao ni pročelnici bilo koje službe neke zdravstvene ustanove. Trenutačno neki od njih ne samo da rade privatno, nego imaju svoje klinike.

U Ministarstvu ističu četiri reformska smjera obuhvaćena zakonskim prijedlozima. To su: zaokret prema prevenciji i ranom dijagnosticiranju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse. Fokus će, kažu, biti na kvaliteti umjesto kvantiteti pružanja zdravstvenih usluga i postizanju financijske održivosti. Poručuju da reforma zdravstva mora biti vođena realnim ciljevima, odnosno onim čime raspolažemo: brojem liječnika i bolnica, tehničkim kapacitetima i objektivnim financijskim mogućnostima.



Upitani za komentar najavljenih reformskih mjera i kašnjenje u proceduri njihova donošenja u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) poručuju kako reforma neće biti ostvariva bez osnovnog političkog konsenzusa između vladajućih i oporbe. Ističu i da su promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek preduvjet za cjelovitu reformu, za koju je potrebno promijeniti znatno veći broj zakona i podzakonskih akata. U Komori poručuju i da treba postupno županijske zavode za hitnu medicinu spojiti s bolničkim hitnim prijemima. Ističu da je važno uspostaviti informatizaciju sustava, akreditaciju zdravstvenih ustanova, sustavno praćenje zdravstvenih ishoda i parametara kvalitete te sigurnosti pacijenata. Komora ponovno upozorava i na potrebu sustavnog dugoročnog planiranja kadrova u zdravstvu. Nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija su imperativ, poručuje HLK.

Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata smatra kako se reforma ne smije temeljiti na političkim odlukama, nego na potrebama pacijenata te izražava sumnju da će zakoni biti uskoro doneseni na vrijeme i stupiti na snagu 1. siječnja. “Zdravstveni sustav u cjelini već odavno ne pruža pacijentima zaštitu koja im je potrebna. I zdravstveni djelatnici i pacijenti čekaju najavljenu reformu”, komentirala je Karačić. Smatra da je “sve više izgledno da se reforma provodi radi učvršćivanja određenih pozicija”. Hina