Vlada je u četvrtak donijela uredbu kojom se zadržavaju snižene trošarine za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo, u idućih 30 dana, počevši s prvim danom listopada.

"S obzirom na to da se snižene trošarine, propisane važećom uredbom o izmjeni Uredbe o visini trošarina na energente i električnu energiju, prestaju primjenjivati 30. rujna 2022., a i dalje egzistiraju okolnosti koje utječu na porast cijena energenata, predlaže se zadržavanje sniženih trošarina za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo za razdoblje od 30 dana, i to za 800 kuna na tisuću litara bezolovnog motornog benzina i 400 kuna na tisuću litara dizelskog goriva, odnosno 80 lipa po litri bezolovnog motornog benzina i 40 lipa po litri dizelskog goriva", rekao je na sjednici Vlade ministar financija Marko Primorac. Visine trošarina, kazao je, i dalje su usklađene s minimalnim trošarinama propisanima odgovarajućom EU direktivom. Ministar financija kazao je i da je Vlada od 7. ožujka ove godine u šest navrata mijenjala uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju, a u okviru mjera za ublažavanje porasta cijena energenata. Za vrijeme važenja ove uredbe očekuje se smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u visini od 108,4 milijuna kuna.

Ministar financija izvijestio je i da su ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili 79,3 milijarde kuna, a rashodi 82,8 milijardi kuna te da je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3,5 milijardi kuna, ili 0,7 posto BDP-a. Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna kuna veći su u odnosu prema prvom lanjskom polugodištu sedam posto, a rashodi su manji 1,4 posto, rekao je Primorac. Istaknuo je da makroekonomski pokazatelji u prvom polugodištu pokazuju da nepovoljne globalne okolnosti, prije svega gospodarske posljedice ruske invazije na Ukrajinu i naglašeni inflacijski pritisci, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskoga gospodarstva.

Vlada je na sjednici usvojila prijedlog izmjena Zakona o radu kojima se nastoji spriječiti neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tako da bi se ugovor mogao sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora. Uvodi se novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme i mogućnost zakonitog rada izvan sezone, naveo je ministar rada Marin Piletić. Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, rad od kuće ili rad na daljinu, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika - primarno roditelja djece do osam godina u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada. Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca, i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada (najviše 16 sati tjedno). Uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.