Iako smo prije nekoliko dana i službeno, meteorološki, ušli u jesen, dojma smo da je nakon dugotrajnih vrućina hladnoća došla iznenada. Čini se kao da smo nekada imali "prijelazno" razdoblje između svakog godišnjeg doba i da je rujan s "babljim" ljetom bio nešto između ljeta i jeseni.

Stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda u analizi ovogodišnjeg najtoplijeg godišnjeg doba po tipovima vremena ocijenili su da je ljeto 2022. bilo toplije od uobičajenog, a oborina je u sva tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) u najvećem dijelu Hrvatske bilo manje od tridesetogodišnjeg prosjeka. Najveće pozitivno odstupanje temperature od prosječnih vrijednosti zabilježeno je u lipnju, koji je posvuda bio ekstremno topao zbog utjecaja dugotrajnog i izraženog toplinskog vala.

Odstupanja srednje temperature zraka za ljeto 2022. u odnosu prema normali 1981. - 2010. nalaze se u rasponu od 1,8 Celzijevih stupnjeva, koliko je izmjereno na Komiži, do 3,2 stupnja u Rijeci. Na svim postajama temperatura zraka bila je znatno viša od višegodišnjeg prosjeka. Temperaturne prilike u Hrvatskoj za ljeto 2022. opisane su kategorijom ekstremno toplo za čitavu zemlju.

Odstupanja količine oborine u odnosu prema normali od 1981. do 2010. nalaze se u rasponu od 24 posto višegodišnjeg prosjeka u Rabu, gdje je palo 40 milimetara oborina, do 106 posto u Pločama, gdje je palo 136,5 mm. Količine oborine na gotovo svim postajama bile su niže od višegodišnjeg prosjeka.

Ekstremno sušno bilo je u sjevernom dijelu gorske Hrvatske i na Kvarneru, vrlo sušno u dijelovima istočne, središnje i gorske Hrvatske te Istre, sušno u dijelu istočne Hrvatske, sjevernom dijelu središnje Hrvatske, širem područje Siska, dijelu gorske Hrvatske i Dalmacije, a normalno u okolici Varaždina, zaleđu sjeverne Dalmacije, dijelu srednje Dalmacije i sjevernom dijelu južne Dalmacije.

U prvom dijelu lipnja na vrijeme je prizemno najčešće utjecalo polje srednjeg i povišenog, rjeđe sniženog tlaka zraka. Po visini je najznačajnije bilo zapadno i sjeverozapadno strujanje te je stoga povremeno, uglavnom u kontinentalne predjele, prodirao vlažan i nestabilan zrak izazivajući lokalno kišu, često u obliku grmljavinskih pljuskova. Termobarički greben izraženije je utjecao na vremenske prilike na Jadranu i u priobalju. Prodora vlažnog i nestabilnog zraka bilo je povremeno tijekom cijelog ljeta, ali s njima je bilo samo lokalnih i najčešće kratkotrajnih oborina, iako ponekad intenzivnih.



Od 26. lipnja, kada je pritjecao vrlo topao zrak po visini i izazvao toplinski val, u pojedinim mjestima postignuti su apsolutni maksimumi temperature zraka. I početak srpnja bio je pretežno sunčan, vruć i vrlo vruć. S premještanjem hladne fronte i visinske doline 7. i 8. srpnja bilo je mjestimične kiše i grmljavine, a temperatura zraka malo se snizila. No od 19. do 25. srpnja zabilježen je još jedan toplinski val. Kolovoz je počeo pretežno sunčanim te vrlo toplim i vrućim vremenom pod utjecajem polja povišenog tlaka zraka. Od 8. kolovoza bilo je nestabilnije i svježije, posebice u unutrašnjosti, gdje su mjestimična kiša i pljuskovi s grmljavinom bili razmjerno česti, a na Jadranu je bilo sunčanije i toplije, povremeno s jakom burom. Od 15. do 18. kolovoza bilo je bar djelomice sunčano i vrlo toplo i vruće te bez značajnije oborine.

Kakva nas jesen očekuje? Iako se prema prvim danima najšarenijeg godišnjeg doba čini da je došao kraj toplom razdoblju i sušama, meteorolozi predviđaju da je ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno prosječno topla jesen i zima. Bude li doista tako, 2022. godina mogla bi biti među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja. Naime, trenutačno je razdoblje od siječnja do kolovoza drugo najtoplije.