S nastupom jeseni tamnosmeđi plodovi kestena preplave šume. Dok to, naime, vide samo rijetki skupljači plodova, njihova prodaja na starim ognjištima i kotlovima postavljenim na uglovima ulica, nešto je što možda i najjače podsjeća na dolazak zime. I dok u nas najčešće prolaze oni pečeni ili kuhani, u nekim se zemljama od ovog ploda radi i brašno od kojeg se peče kruh i pecivo. Slatki prilog kao što je kesten-pire ili torta, sve je više tražen. Za razliku od oraha ili lješnjaka, plod kestena ne sadrži toliko masnoće zato što se prije svega sastoji od ugljikohidrata i škroba, što ga izvrsnim čini za užinu koja podiže energiju.



Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i južnoj Europi. Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu. Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan. To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga, kesten je neobično bogat folnom kiselinom koja se inače nalazi u zelenom lisnatom povrću. Kesten je bogat izvor mononezasićenih masti, poput oleinske i palmitinske kiseline. Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama. Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma, djeluje i protuupalno, pa je idealan za one koji pate od artritisa i reume.J.Kn.