ĐAKOVO - Dok u hrvatskim vinogradima ove godine, zbog nedostatka radne snage, uz domaće berače, beru i Nepalci, Filipinci, i voćari razmišljaju tko će u tim uvjetima obrati njihove trajne nasade, a jedan od njih, Đakovčanin Marijan Bakula s hektarom voćnjaka jabuke na potezu od grada prema Satnici Đakovačkoj, ni ove jeseni neće mijenjati praksu za kojom je prvi (na ovom području) posegnuo 2018.

- Svaka čast Nepalcima, Filipincima i drugim stranim radnicima, no ja svoj način berbe ne mijenjam ni ove godine; ponovno će mi urod obrati - kupci.

- Ove godine kilogram moje jabuke je četiri kune - najavljuje Bakula. Upravo zbog problema radne snage, tadašnjeg izostanka sigurnog plasmana, tržišta i drugih okolnosti, svoj voćnjak pretvorio je u svojevrsnu samoposlugu 2018., kada su si kupci po svom izboru brali jabuku po dvije, a onu s tla kupili za kunu. Kolone automobila različitih registracijskih oznaka bile su tada parkirane na ulazu u njegov voćnjak, a berba je trajala više od 10 dana. Kupci berači za bagatelu su si osiguravali na vreće jabuka za zimu, za sok, pekmez, kolače i dr. Godinu dana kasnije, 2019., Bakulino voće bilo je 2,5 kuna, 2020. godine tri, a lani 3,5 kuna s tim da je voćar u međuvremenu odustao od, kako se to ovih dana govori poput mantre, dvojnog iskazivanja cijena, jer sada je cijena jedinstvena. Ove godine, kaže, sve se događa u uvjetima inflacije i velikog rasta troškova - samo su sredstva zaštite otišla oko 200 posto, kao i suše, s tim da je i prethodna godina bila u znaku nje.

- K tome, ove godine iznimno je velika suša, sušna je bila i prošla godina, a jabuka je jeftina. Lani sam se nekako "izvukao", no ove godine neću imati više od tri do četiri tone voća. Pustit ću ljude da to poberu, a zainteresirani već zovu - kaže Bakula. Žali se kako si mali proizvođači ne mogu priuštiti sustav navodnjavanja.

- Preskupo je to za nas, za moj hektar za to mi treba 10.000 eura. A biljka je na visokim temperaturama kao čovjek - doživljava velike šokove i stane, biljka umire. Kako staviti mrežu, navodnjavanje, kada su troškovi golemi; morate imati dva bunara, no nedostatak je vode u bunarima i naseljima općenito. Odakle ćete crpiti vodu?! Ima područja gdje je žila s vodom jaka, no to je slučaj u 20-30 posto, morate imati što veću visinsku razliku od 100 do 150 metara - kaže Bakula.

Njegova kalkulacija kaže: za proizvođača je jabuka na grani sedam, a s troškovima u koje je uključen i onaj berbe osam kuna.

- Ta je jabuka samo do hladnjače osam kuna, a u trgovini je po 12, pa i 15 kuna, s tim da treba naglasiti kako je to stara jabuka, od lani, jer uvijek prvo idu stare zalihe, da se potroše, svježu jabuku nitko sada ne može dati u trgovačke centre. Pitanje je - ako je to jabuka od lani i sada je u trgovini do 12, pa i 15 kuna, koliko će biti nova, ovogodišnja roba?! Realno, jabuka od lani u trgovačkom centru treba biti šest kuna jer su ju lani otkupljivali po 2,5 do tri kune, a troškovi hladnjače nisu toliki da bi stvorili toliku razliku u cijeni - kaže Bakula.

On će, ponavlja, za svoju jabuku tražiti četiri kune.

- Lani je bila 3,5 kuna, no troškovi su narasli, a i nema jabuka.

- Ne znam hoću li s tom cijenom moći izvući uloženo u njezinu proizvodnju, no od svog načina berbe i plasmana neću odustati ni ove godine - poručuje Bakula. Kupci berači moći će birati ajdared, jonagold, zlatni delišes, glsoter, florinu, merakl.

Na upit je li njegovim stopama krenuo još koji ovdašnji voćar, Bakula kaže: "Ne odlučuju se za to, misle da je to jeftino dana roba, radije im je da istrune."