Objavljeno 10. kolovoza, 2022.
Zadnjih godina na granicama prema EU-u novi policajci nisu zapošljavani
Još početkom ove godine Vlada Republike Hrvatske prihvatila je paket uredbi o reorganizaciji policije, a ulaskom u Schengen oko 1000 policajaca bit će preraspoređeno na nova radna mjesta, jer više neće biti potrebni na granicama s državama koje su već u Schengenu, a granični režim ostaje prema Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.
Iz Sindikata policije Hrvatske (SPH) ističu kako, poučeni iskustvom iz 2013. godine, kada je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju veliki broj carinika ostao neraspoređen jer se nije na vrijeme planiralo. Godinama ukazuju, kažu, kako hrvatskoj javnosti, tako i resornom Ministarstvu unutarnjih poslova i Vladi, da je nužno unaprijed planirati način i proces u kojem će Hrvatska pristupiti daljnjim integracijama u okviru EU-a, poput Shengena i eurozone. Edin Sarajlić, glavni tajnik SPH-a, ističe kako je Ministarstvo prihvatilo njihove prijedloge, pa se upravo u sklopu pripreme za ulazak u Schengen zadnjih nekoliko godina na unutarnjim granicama prema EU-u novi policijski službenici nisu zapošljavali, ili su ta zapošljavanja bila minimalna.
Nastavak procesa
Iz Ministarstva financija - Carinske uprave RH, kažu kako se za njih ništa ne mijenja, jer na unutarnjim granicama Hrvatske s EU zemljama nema carinskog nadzora niti carinskih službenika od 1. srpnja 2013. godine, od kada je Hrvatska pristupila EU-u. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, istaknuo je još ranije kako su prijedlozi uredbi o reorganizaciji policije nastavak procesa unaprjeđenja rada, radnih procesa te racionalizacije postojeće organizacije policije koja je na nacionalnoj razini započela 2017., a na regionalnoj razini 2019. godine te predstavljaju prvu cjelovitu reorganizaciju Ravnateljstva policije prije ulaska u šengensko područje. I to na način da se smanjuje broj ustrojstvenih jedinica razine odjela i odsjeka za 115, a ukupan broj sistematiziranih radnih mjesta smanjuje se za 1397, od čega se ukida 638 rukovodećih radnih mjesta.
Što se tiče ulaska u šengensko područje, Vijeće Europe krajem je lipnja zatražilo mišljenje Europskog parlamenta o nacrtu odluke o potpunoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. Nakon što Parlament dostavi svoje mišljenje, odluka se može podnijeti Vijeću na donošenje. Odluku Vijeća trebaju jednoglasno donijeti one države članice koje već primjenjuju sve dijelove šengenske pravne stečevine i Hrvatska. Od 1. siječnja 2023. godine, zajedno s ulaskom Hrvatske u eurozonu uvođenjem eura, ukinule bi se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka i u zračnim lukama. Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi. Naime, u zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske, kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama. To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata, a prvi takav datum u ovom slučaju posljednja je nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.
Bez ograničenja
U prijedlogu nacrta odluke o "punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj", koji je poslan u Europski parlament, predlaže se i da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).
Šengenska evaluacija Hrvatske provedena je od 2016. do 2020. godine. U listopadu 2019. Europska je komisija zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala da su nužni uvjeti za potpunu primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine ispunjeni. Akcijske planove za ocijenjena područja zaključila je u veljači 2021. godine. Vijeće je 9. prosinca 2021. godine odobrilo zaključke Vijeća o ispunjavanju nužnih uvjeta za potpunu primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, odnosno zaključeno je da je Republika Hrvatska ispunila nužne uvjete za ulazak u Schengen.
Sandra Lacić
Edin Sarajlić glavni tajnik Sindikata policije Hrvatske
DO 1000 NAŠIH LJUDI PRESTAT ĆE RADITI NA GRANICAMA PREMA EU-u
Schengen je osobito zanimljiv za policijske službenike, jer se s njime izravno mijenja opseg i dio poslova koje su dosad obavljali u nadzoru unutarnje granice Europske unije prema Sloveniji i Mađarskoj. Prema našim procjenama, nakon ulaska u Schengen do 1000 ljudi prestalo bi raditi na vanjskim granicama prema EU-u, i smatramo da će navedeni broj kolega Ministarstvo unutarnjih poslova moći prilično “bezbolno” zbrinuti na radnim mjestima u policijskim upravama u kojima rade, odnosno u policijskim postajama u zaleđu. Samo na zagrebačkom području nedostaje upravo između 800 i 1000 policajaca. Sukladno EU pravilima i odluci Vlade formirat će se i posebne ekipe za dubinski nadzor, koje bi regrutirali upravo među tim ljudima koji će prestati raditi na granicama, a njihov novi posao bio bi dubinski nadzor i kontrola ljudi, ilegalnih migracija i roba. Plan proveden na ovaj način trebao bi omogućiti što lakšu tranziciju na nove uvjete rada i posla pripadnika MUP-a u novim okolnostima.
VIŠE U OPERATIVI, MANJE U ADMINISTRACIJI
Bitno je naglasiti da reorganizacijom policije građani neće izgubiti nijednu dosadašnju uslugu koju smo im pružali, a također je važno izdvojiti da neće doći do novog zapošljavanja, nego će se predložene uredbe provesti u okviru osiguranih sredstava na razdjelu MUP-a te će doći do ušteda od 1.615.839 kuna, istaknuo je ministar Božinović. On kaže i kako su sigurnosni izazovi današnjice sve kompleksniji i zahtjevniji, uz pojavu novih oblika kriminaliteta, što od policije traži stalnu prilagodbu i promjene. “Moramo biti svjesni da isključivo prilagodljiv sustav ima šansu nositi se s izazovima budućnosti, stoga je naša intencija da ustroj policije uistinu prati realne sigurnosne potrebe pojedinih lokalnih sredina”, naglasio je, pojasnivši da je naglasak reorganizacije na povećanju operativnosti rada policije na svim razinama i većoj vidljivosti na ulicama. Dakle, više ljudi u operativi, a manje u administraciji.