Beroš: Zasad ne mogu govoriti je li bilo propusta u pružanju pomoći Vladimiru Matijaniću
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da u ovom trenutku ne može govoriti o tome je li bilo propusta u pružanju zdravstvene pomoći jučer preminulom novinaru Vladimiru Matijaniću jer će to utvrditi zdravstvena inspekcija koju je uputio.
Zdravstvena inspekcija će postupati, postupat će se i u Hitnoj medicinskoj pomoći (HMP) da se ustanove svi detalji, poručio je Beroš u Varaždinu dodavši kako je od jutra u nekoliko navrata kontaktirao ravnatelja KBC-a Split Julija Meštrovića.
Na upit o neadekvatnoj pomoći, odgovorio je kako u ovom trenutku ne može još ništa govoriti. Pokrenut je unutarnji nadzor u KBC-u Split te u splitskoj Hitnoj medicinskoj pomoći, koji će pokazati pravo stanje stvari, dodao je Beroš.
Na temelju dostupnih informacija, istaknuo je, ne može graditi svoj stav ni službeno mišljenje. Moramo ispitati i vidjeti o čemu se radi, napomenuo je.
Naime, Matijanićeva partnerica objavila je na društvenim mrežama da liječnici u splitskoj bolnici i splitska hitna pomoć nisu željeli pomoći.
Navela je kako je Matijanić s nizom komorbiditeta obolio od covida. Imao je, kaže, Sjogrenov sindrom i intersticijsku bolest pluća, te sumnju na još dvije autoimune bolesti.
Zbog zdravstvenih problema nije mogao biti cijepljen, stanje mu je bilo teško, ali su ga odbili primiti u bolnicu. Opisala je koliko su puta zvali bolnicu, koliko puta hitnu pomoć, te kako ga hitna nakon prvog dolaska također nije željela odvesti u bolnicu, a kada mu se stanje još pogoršalo došli su drugi puta, ali je bilo kasno.
Također je navela kako su ih u splitskom KBC uvjeravali da nigdje u Hrvatskoj nema lijeka koji se daje teškim bolesnicima kako bi se izbjegle teške komplikacije covida.
Ministar Beroš je na to u Varaždinu rekao da liječnici postavljaju indikaciju za primjenu pojedinoga lijeka na temelju zdravstvenog stanja.
"Ne mogu vjerovati da lijek ne bi bio propisan bilo kome u Hrvatskoj, čije zdravstveno stanje to zahtijeva", rekao je Beroš.
Napomenuo je da postoji određena procedura, te da sada govoriti o vrsti lijeka i ostalom, nema previše smisla. Dodao je kako se mora vidjeti kakvo je bilo zdravstveno stanje te je li ono zahtijevalo primjenu lijeka i kojega lijeka.
Podsjetio je i kako u Hrvatskoj postoji povjerenstvo od početka krize koje se bavi analizom lijekova za covid.
U ovom trenutku ima nekoliko lijekova, a sad govoriti o kojem je lijeku riječ, bilo bi indicirano bez ikakvih medicinskih podataka, rekao je ministar te poručio "da će sve biti istraženo".
Bogara novinarska karijera Vladimira Matijanića
Novinar Vladimir Matijanić koji je u svojoj karijeri otkrio brojne afere umro je u Splitu u 51. godini života, objavili su Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i mediji za koje je radio.
Novinarsku karijeru započeo je u Slobodnoj Dalmaciji, potom je nastavio u tjedniku Feral Tribune, pa ponovo u Slobodnoj Dalmaciji, a zadnjih godina radio je na portalu Index.
Slobodna Dalmacija objavila je da je Matijanić u bogatoj novinarskoj karijeri bio urednik i novinar tog lista koji je otkrio brojne afere, a poznat je kao jedan od najboljih hrvatskih istraživačkih novinara, ali i analitičara.
Index je objavio kako mogu s ponosom napisati da je bio novinar Indexa.
Autor je knjige "Kerum i propadanje Splita", a 3. svibnja dobio je nagradu HND-a Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo.
Prvi je otkrio i objavio niz argumentiranih sumnji da su plagirani dijelovi doktorata Vice Mihanovića, HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Splita i ravnatelja Lučke uprave.
Vladimir Matijanić rođen je 15. ožujka 1972.
Ravnatelj Hitne: Dobili smo dva poziva za pomoć i oba puta intervenirali
Ravnatelj splitsko-dalmatinskog Zavoda za hitnu medicinu Leo Luetić izjavio je u subotu kako su jučer "primili dva poziva i odmah intervenirali" u slučaju umrlog novinara Vladimira Matijanića, reagirajući tako na prozivke Matijanićeve partnerice o neadekvatnoj pomoći Hitne i splitskog KBC-a.
Nakon što je u medijima objavljeno da je bilo desetak bezuspješnih poziva Hitne da se Matijanića, oboljelog od covida, primi u splitski KBC, ravnatelj Luetić za Hinu je izjavio da dežurni dispečeri imaju registrirana dva poziva i da se odmah interveniralo.
Luetić: Treba istražiti je li bilo poziva s drugih brojeva
Je li bilo poziva i s nekih drugih brojeva, to tek treba istražiti, istaknuo je Luetić.
"Zvali smo Hitnu barem deset puta u ova dva dana, ako ne i više. Sve s ciljem da ga prime u bolnicu", objavila je u medijima Andrea Topić, novinarka i Matijanićeva životna partnerica, koja je nakon Matijanićeve smrti od covida objavila danas na društvenim mrežama opsežan post o neadekvatnoj pomoći Hitne i KBC-a u Splitu.
Luetić pak kaže kako je od dežurnih dispečera, ali i iz dokumentacije, doznao da je prvi poziv bio jučer, 5. kolovoza, iza podneva kada im je rečeno da se bolesnik star pedesetak godina osjeća slabo i da ima covid.
"Na teren je otišao Tim 1 u kojemu je bila doktorica, tehničar i vozač. S bolesnikom su pričali, pregledali vitalne parametre, kod kojih nije bilo odstupanja. S obzirom da je pacijent imao covid, doktorica mu je dala ampulu Solu Medrola i uputnicu za Infektologiju ako dođe do pogoršanja. Dali su i naputke što treba piti i jesti zbog slabosti organizma", kazao je Luetić.
Evidentirano je, kaže, da je drugi poziv Hitnoj uslijedio sat i pol nakon prvog poziva.
"U tom drugom pozivu rečeno je bolesniku nije bolje i da teže diše, zbog čega su opet otišli na intervenciju", kaže Luetić te dodaje da su tada bolesnika odlučili odvesti u bolnicu na Infektologiju.
Ravnatelj Hitne kaže da mu je doktorica, koja je bila intervenciji, rekla da je prilikom prenošenja bolesnika u transportnoj stolici pacijent arestirao, pokušali su ga reanimirati, no nisu uspjeli.
Upitan jesu li u dva dana dobili desetak poziva za pomoć, ravnatelj je odgovorio da oni imaju pozive s dva telefona, ali da ne zna jesu li zvani s nekih drugih brojeva jer to treba istraživati.
Matijanićeva partnerica objavila je na društvenim mrežama da liječnici u splitskoj bolnici i splitska hitna pomoć nisu željeli pomoći.
Navela je kako je Matijanić s nizom komorbiditeta obolio od covida. Imao je, kaže, Sjogrenov sindrom i infesticijsku bolest pluća, te sumnju na još dvije autoimune bolesti.
Zbog zdravstvenih problema nije mogao biti cijepljen, stanje mu je bilo teško, ali su ga odbili primiti u bolnicu. Opisala je koliko su puta zvali bolnicu, koliko puta hitnu pomoć, te kako ga hitna nakon prvog dolaska također nije željela odvesti u bolnicu, a kada mu se stanje još pogoršalo došli su drugi puta, ali je bilo kasno.
Također je navela kako su ih u splitskom KBC uvjeravali da nigdje u Hrvatskoj nema lijeka koji se daje teškim bolesnicima kako bi se izbjegle teške komplikacije covida.
Oglasile su se i komore liječnika i medicinskih sestara.
Iz Hrvatske liječničke komore poručili su da će komorino Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor zatražiti od KBC-a Split i Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije medicinsku dokumentaciju vezanu uz slučaj preminulog novinara Matijanića.
Hrvatska komora medicinskih sestara također navodi da će će zatražiti od KBC-a Split i Zavoda za hitnu medicinu žurno očitovanje i dostavu medicinske dokumentacije preminulog novinara Matijanića.