ORAHOVICA

Osim (pre)visokih temperatura, koje mnogi ljudi sve teže podnose, ljetne su suše donijele i druge probleme. Jedan od većih za stanovnike Slavonije svakako su ose i stršljeni. Osa je na sve strane, ulaze u tanjure, čaše, čak i u sladoled, no ljudi ipak više zaziru od njihovih većih srodnika - stršljena, kojih je neuobičajeno mnogo čak i za ovo doba godine. Velika su prijetnja, što znaju svi, i opreza nikad dosta.

Potvrđuje to i događaj od prije desetak dana iz Bukvika, malog mjesta u općini Čačinci. Uoči memorijalnog boćarskog turnira Marin (34) došao je pogledati natjecanje, uzeo si je piće u limenci i ostavio ga u hladu dok prođe otvaranje turnira, a onda gotovo kobna situacija!

- Nagnuo sam limenku želeći se osvježiti, no u njoj je bio stršljen i odmah me ubo u usnicu. Mislio sam proći će, malo sam hladio, no ubrzo mi nije bilo dobro, jedva sam hodao. Otišao sam na hitnu u Orahovici, pa u bolnicu u Našicama i, na sreću, sve je prošlo dobro, a doktori u Našicama rekli su mi kako je, da sam stigao desetak minuta kasnije, moglo biti svašta – priča Marin.

Ubod stršljena iznimno je opasan i zato orahovački vatrogasci apeliraju na građane da ni u kojem slučaju sami ne pokušavaju uništavati gnijezda, nego da im dojave o njima. A kako to izgleda nakon dojave, provjerili smo sami: proveli smo s orahovačkim vatrogascima jedno poslijepodne u uništavanju gnijezda stršljena, kojih je u samo dva dana uklonjeno - deset! A sve to radi predsjednik DVD-a Orahovica Tomislav Pezić, inače profesionalni pčelar, koji kaže kako ti neugodni kukci ove godine čak malo i kasne.

- Obično se najezda stršljena događa sredinom srpnja i kada je taj period prošao, mislio sam da smo ove godine spašeni, ali onda - bum! U samo dva dana deset dojava o pojavi gnijezda! Obilaskom terena bilo je vidljivo da su gnijezda uglavnom u stambenim objektima, na krovovima kuća, najčešće u gredama, čak naprave "svoju kućicu" u štukaturi i to je najteže ukloniti. Bilo ih je u pušnici, svinjcu, vikendicama, pečenjarama i slično. Stršljeni zapravo obožavaju drvo, iz njega uzimaju celulozu, taj katran, od kojeg prave ovojnicu za svoje gnijezdo, koje grade vrlo brzo i zato je potrebno na vrijeme reagirati – kaže Pezić.



Bilo je doista zanimljivo i izazovno biti dio te "ekspedicije", fotografirati gnijezda koja dosežu veličinu košarkaške lopte.

- Za osobu koja nije alergična kobno može biti više uboda ako su svi u mišiće ruke ili noge, no jedan ubod u predjelu glave ili vrata najčešće je jako opasan i za one koje nisu alergični na ubode i zato je važno biti oprezan. Ja obvezno nosim zaštitno odijelo i rukavice. Evo, baš sad kod posljednje akcije u selu Donjoj Pištani na tavanu sam skidao gnijezdo u mraku s baterijom jer smo imali puno posla, a želio sam ljudima pomoći. Na bateriji je dok sam prskao gnijezdo sprejem bilo 15-ak stršljena, pa sam ju morao baciti na pod i poprskati ju – kaže Pezić i dodaje da je ovo samo početak, jer dojave neprestano stižu.

- Moram priznati da mi je drago što ima dojava, jer to znači da ljudi razmišljaju i ne diraju gnijezda sami. Stršljeni se uglavnom više ne vraćaju na isto mjesto gdje su imali gnijezdo, ali uvijek treba provjeriti – dodaje Pezić, koji je pet gnijezda uništio u dva i pol sata bez ikakvih posljedica.