Objavljeno 30. srpnja, 2022.
Švarc: Rješenja za ublažavanje nejednakosti su i u izgradnji pravednog društva
Nova gospodarska kriza, koju najavljuju ekonomski stručnjaci diljem svijeta, mogla bi proizvesti nove socijalne probleme uz rast društvenih nejednakosti.
Velik broj obitelji živi u začaranom krugu siromaštva, a posljedice koje će pandemija COVID-19, rat u Ukrajini, inflacija... imati na produbljene tih problema mnogi još nisu svjesni.
Nejednaka raspodjela
Danas u Hrvatskoj više od petine stanovnika živi u riziku od siromaštva, a trećina kućanstva teško spaja kraj s krajem. U riziku od siromaštva nalazi se svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama, a više od polovine mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva, ističu iz Kuće ljudskih prava Zagreb. S druge strane prema izvješću Hrvatske narodne banke, krajem prošle godine ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 586 milijardi kuna. To znači da svaki hrvatski građanin u prosjeku raspolaže sa 150 tisuća kuna.
"Podatak da hrvatska kućanstva raspolažu s gotovo 600 milijardi kuna, što bi značilo da - ‘kao‘ - svaki građanin ima oko 150 tisuća kuna štednje, zavaravajući je. Takva statistika više skriva nego što otkriva, i širenje takvih ‘informacija‘ čista je obmana. Zašto? Zato što je to agregatna statistika koja ne govori apsolutno ništa o distribuciji. Ekonomisti znaju za tzv. Paretovo načelo. Istraživajući distribuciju nacionalnog bogatstva u Italiji, Vilfredo Pareto otkrio je da oko 20 posto obitelji posjeduje oko 80 posto sveg kapitala. Paretovo načelo dokazano je posvuda u svijetu kroz povijest. U Hrvatskoj je ova distribucija sasvim vjerojatno još i oštrija te se može pretpostaviti da oko 10 posto stanovništva ima 90 posto sve štednje. Drugim riječima, najveća većina stanovništva ili uopće nema štednje ili je ima vrlo malo, a samo djelić građana posjeduje divovska stanja na svojim bankovnim računima", kaže Domagoj Sajter, pročelnik Katedre za financije i računovodstvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
"Iako je određeni stupanj društvene i ekonomske nejednakosti poželjan jer potiče ambicije i navodi ljude na dodatan trud kako bi unaprijedili svoju kvalitetu života, novija znanstvena literatura ima tendenciju naglašavati kako današnje nejednakosti ne potiču zdravu konkurenciju, nego prijete društvenoj stabilnosti. Nejednakost nagriza društvenu koheziju, umanjuje povjerenje u politiku i institucije te podržava populističke akcije kao što je npr. Brexit ili dovodi na vlast populističke stranke i omogućuje uspon neliberalnih demokracija kao što je to slučaj u Mađarskoj, Poljskoj ili Turskoj. Populističke politike nude jednostavna rješenja za prevladavanje nejednakosti koja se uglavnom svode na ideološke podjele i u konačnici mogu dovesti do krize u ustavnim poredcima i rastakanja uloge zakona", ističe Jadranka Švarc, sociologinja s Instituta Ivo Pilar.
Zamagljivanje istine
"Nejednakost se u Hrvatskoj ne ogleda samo u klasičnim oblicima nejednakosti - dohodovnoj nejednakosti i nejednakost bogatstva - već i u nejednakosti mogućnosti, što znači da građani ne mogu ulaganjem u vlastite vještine i obrazovanje ostvariti svoj puni potencijal, što može ugroziti ukupan gospodarski rast. Osim toga, porastu nejednakosti pridonosi kontinuirano umanjivanje prava zaposlenika, nedostupna zdravstvena zaštita i neadekvatna socijalna politika, te korupcija i klijenetelizam u gotovo svim segmentima društva. Osim nezaposlenih i slabije obrazovanih koji su najugroženiji, nejednakosti su posebno izloženi umirovljenici koji su, nakon 30-40 godina rada, užasnuti niskim mirovinama koje se kontinuirano smanjuju i tako svrstavaju velik broj naših građana u red siromašnih i obespravljenih. Nejednakost ugrožava, tako, socijalnu pravednost, te socijalnu koheziju i zajednički osjećaj pripadnosti. Stoga su rješenja za ublažavanje nejednakosti, koja uključuju preraspodjelu dohotka sustavom poreza, te povećanje plaća i mirovina, svakako i u izgradnji pravednog i funkcionalnog društva što je puno veći problem od fiskalnih mjera", dodaje Švarc.
Socijalna pravda, osnaživanje i osiguravanje prava i usluga koje su osnovne civilizacijske tečevine moraju biti među najvišim prioritetima svake političke opcije. Iako možda, prema nekim statističkim pokazateljima, Hrvatska ne stoji loše, oslanjanje na izdvojene podatke, bez uzimanja u obzir drugih, relevantnih čimbenika koji te podatke mogu objasniti, zapravo je zamagljivanje prave istine, kaže Ana Kurtović s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku.
"Posljedice koje proizlaze iz sve većih socijalnih razlika su dodatno umanjivanje doživljaja društvene pravednosti i povjerenja u odabrane lidere. Drugo, slabiji socioekonomski status, te osobito siromaštvo rizičan su čimbenik za sve nepovoljne pojave u društvu, od nasilja i kriminaliteta do narušavanja zdravlja građana na svim planovima. Ako tome pridodamo činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji strategija zaštite mentalnog zdravlja od 2016. godine, onda je jasno da je promocija i zaštita psihološke dobrobiti građana već jako dugo nije prioritet, ako je ikada i bila", upozorava Kurtović.
Nikola Kučar
Domagoj Sajter
Ekonomski fakultet Osijek
SVE OVISI O TOME S ČIJOM SE SITUACIJOM USPOREĐUJEMO
Kako smijemo pretpostaviti da je u Hrvatskoj Pareto distribucija 90/10? Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva koje vodi registar vlasnika svih vrijednosnih papira, početkom travnja 2022. ukupna tržišna vrijednost svih vrijednosnih papira u Hrvatskoj iznosila je 368 milijardi kuna. Od toga 39 posto odnosno oko 144 milijarde kuna vodi se na tzv. skrbničkim računima, pri čemu račun vodi “skrbnik” koji zastupa svoga klijenta, a stvarno vlasništvo je skriveno. Sve je to legalno, ali je ekonomski dubiozno. Tko su ljudi koji drže gotovo pola svih dionica i obveznica u Hrvatskoj? Ne znamo. Isto tako ne znamo ni kakva je stvarna distribucija bogatstva u Hrvatskoj, možemo samo nagađati. Na kraju, sve ovisi i o tome s kime se uspoređujemo; ako u jednadžbu stavljamo Somalce i Afganistance – fantastično živimo. Ali ako pogledamo gdje su bile i gdje su sad Češka, Poljska, Slovačka, možemo samo ponoviti stih iz pjesme Antonija Pušića: “A vidi nas sad”, kaže Sajter.
GRAĐANI ZABRINUTI ZBOG KRIZE I INFLACIJE
Većina hrvatskih građana (59 %) jako je zabrinuta za gospodarstvo sljedeće godine, pokazalo je istraživanje Dnevnika Nove TV o inflaciji, kvaliteti života, plaćama i štednji. Na pitanje kakva će mi biti kvaliteta života u idućih godinu dana, 79 posto ispitanika je odgovorilo kako će biti lošija nego sada, jednaka će biti za njih 12 posto, a 8 posto ispitanika misli da će im biti bolja. Najveći dio ispitanika, njih 37 posto, misli da će im plaća rasti, ali ne kao inflacija. Da će pak rast plaće pratiti inflaciju misli 14 posto ispitanika. Dva posto ispitanika misli kako će se plaća smanjiti, a 2 posto očekuje otkaz. Oni koji su nezaposleni izjasnili su se da posao ne misle tražiti. To je odgovorilo 89 posto ispitanika. Najveći dio ispitanih planira tražiti bolje plaćen posao. Povišicu planira tražiti 16 posto zaposlenih, dodatni posao tražit će 14 posto građana, a ništa neće raditi 51 posto ispitanika. Istraživanje je provela agencija IPSOS.