NATO će na svom samitu u Madridu, od 28. do 30. lipnja, povećati broj vojnika na visokom stupnju pripravnosti na više od 300.000, rekao je glavni tajnik tog saveza Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu govoreći o transformaciji NATO-ovih snaga za odgovor. Očekuju se odluke o jačanju obrane i odvraćanja te o dugotrajnoj potpori Ukrajini.

Naime, ovoga tjedna u Madridu se okupljaju čelnici 30 država članica NATO-a na sastanku na kojem bi mogle biti donesene povijesne odluke. Trenutačno NATO u svojim istočnim članicama ima oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina. Čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada. Samit će se održati tijekom najveće sigurnosne krize u Europi od kraja Drugog svjetskog rata, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak. Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, koji od početka ruske agresije, 24. veljače, nije odjenuo civilno odijelo. Na dnevnom redu samita je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju. Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.

Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi strateški koncept za sljedećih deset godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje. NATO revidira i dopunjuje svoje strateške koncepte približno svakih deset godina s obzirom na promjene u globalnom sigurnosnom okruženju. Jedna od važnijih odluka koja se očekuje i oko čijih elemenata još nema potpune suglasnosti članica jest ona koja se odnosi na povećanje zajedničkih troškova. Do sada je zajednički proračun NATO-a bio vrlo malen, simboličan, namijenjen za pokrivanje troškova administrativnog osoblja. Ideja je da se to sada postupno povećava tako da zapovjedna struktura ima viša sredstava i da NATO ne ovisi posve o dobroj volji članica. Svi se slažu da se zajednički proračun poveća, ali ne i oko toga za koliko ga treba povećati. SAD i istočnoeuropske članice žele veliko i znatno povećanje, a zapadnoeuropske manje, na temelju konkretnih programa, da se vidi na što će se novac trošiti.

Postoje razlike među članicama i oko jačanja postava na istoku Saveza, u baltičkim državama i Poljskoj, koje bi sada trebale biti ono što je bila zapadna Njemačka tijekom Hladnog rata. Tu postoje dvije ideje - jedna da se na istoku uspostave zapovjedna mjesta, izgradi infrastruktura, razmjeste zalihe streljiva i opreme tako da dodatne snage mogu brzo doći i odmah postati operativne, a druga da se pojača stalni postav. Najvjerojatniji je kompromis i kombinacija tih pristupa.



U posljednjem strateškom konceptu, iz 2010., Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a. "To neće biti slučaj u novom strateškom konceptu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da je Rusija izravna prijetnja našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima", rekao je Stoltenberg. Prvi put će se u tom konceptu spomenuti i Kina, i izazovi koje Peking postavlja pred članice NATO-a. Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO. Stoltenberg kaže da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali kako "ne može obećati ukidanje blokade". I hrvatski predsjednik Zoran Milanović bio je za uvjetovanje ulaska Finske i Švedske promjenom izbornog zakona u BiH, pa potom malo reterirao, a Vlada i premijer Andrej Plenković rekli su da bi to bilo nepravedno jer "jedno s drugim nema nikakve veze".

Samit počinje večerom sa španjolskim kraljem Filipom VI. u utorak, a dan poslije održat će se radni sastanci čelnika država, a paralelno i sastanci ministara obrane i ministara vanjskih poslova. Ministri obrane tijekom radne večere razgovarat će o zapadnom Balkanu, a ministri vanjskih poslova o zemljama Sahela. U hrvatskom izaslanstvu neće biti ni ministra vanjskih poslova ni ministra obrane.