Objavljeno 28. lipnja, 2022.
Sjeme je prvi input u proizvodnji i jedan od najvažnijih, proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme krize, a proizvođačima je osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu prema sjemenu iz uvoza. Procjenjuje se kako je u RH u sektoru oplemenjivanja bilja, proizvodnji, doradi i distribuciji sjemena angažirano 6730 djelatnika. Rekao je to dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu, na Danu polja, koji Centar tradicionalno organizira za dorađivače sjemena i distributere sorti strnih žitarica.
Jukić je istaknuo kako je Hrvatska za sada druga zemlja u EU-u po sjemenskoj proizvodnji soje, šesta po pšenoraži, deveta po ozimoj pšenici i ozimom ječmu te jedanaesta po kukuruzu. U 2021. godini sjetvene površine pod sjemenskim usjevima u EU-u iznosile su 2.095.420 hektara. Najveći proizvođači sjemena u EU-u su Francuska, Italija i Njemačka, a općenito se može reći kako je trend uzlazan za većinu članica Unije. Najveća je proizvodnja sjemena u grupi žitarica, a pod kukuruzom su površine u konstantnom porastu. Površine pod sojom ostale su stabilne, a Italija je ostala lider u proizvodnji sjemena soje, ispred Hrvatske, koja bilježi najveće površine pod tom kulturom u svojoj povijesti. Kod predivog bilja, uljane repice i povrća bilježi se pad u sjemenskoj proizvodnji, kod krmnog bilja i leguminoza porast, a proizvodnja suncokreta i krumpira na razini je prošlogodišnje.
Od ulaska Hrvatske u EU pa sve do 2017. dolazi do smanjenja broja sorti u postupku priznavanja, proizvodnje i certificiranih količina sjemena, a od te godine do danas vidljiv je postupni oporavak sektora. U 2022. dorađeno je 40 različitih biljnih vrsta s ukupno 73.873 tone certificiranog sjemena. Najveće ukupne količine certificiranog sjemena čine žitarice, 83,57 %, industrijsko bilje, 15,26 %, povrće, 0,51 %, i krmno bilje, 0,66 %.
U ovom trenutku samodostatni smo kod sjemena strnih žitarica, soje i lucerne, kod kukuruza potrebe za sjemenom zadovoljavamo od 50 do 60 %, a kod biljnih vrsta gdje nemamo selekciju i organiziranu proizvodnju sjeme uvozimo.
Podršku ovom sektoru daje i Ministarstvo poljoprivrede Programom potpore proizvođačima kukuruza, Mjerom 4.1.1. Ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju te Programom potpore sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO za 2022. - 2024.
Nakon izlaganja za okupljene je organiziran obilazak kontrolnog polja i postregistracijskih pokusa strnih žitarica.
T.Eršek Cicvarić
PROSJEČNI PRINOSI
Dr. sc. Valentina Španić, oplemenjivač pšenice s Poljoprivrednog instituta Osijek, istaknula je kako je i na njihovim površinama počela žetva pšenice, uz očekivane prinose, veće od deset tona po hektaru. “Krenula je žetva pšenice, a očekujemo prosječne prinose. Tijekom sjetve bila je povećana suša, pa su negdje usjevi pšenice nešto rjeđi, tako da očekujemo prinose veće od deset tona po hektaru, što je odlično u odnosu prema prošloj, idealnoj godini, kada suša nije pogodila vlatanje ni klasanje i prinosi su bili izvanredni, 11-12 tona”, rekla je Španić te dodala kako je Poljoprivredni institut bio i ostao najveći proizvođač certifiiciranog sjemena strnih žitarica, a oplemenjivači iz godine u godinu rade na novom sortimentu stvarajući sorte pšenice i ječma koje su poboljšanih svojstava, otpornije na abiotički i biotički stres. “Suša kao abiotički stres sve se više javlja i stoga stvaramo genotipove koji bi bili otporniji na sušu, a osim toga radimo istraživanja i na biotički stres, različite bolesti koje pogađaju pšenicu”, zaključila je Španić.