Zdravlje
SPRIJEČITI BOLESTI CIVILIZACIJE

Što više biljnih obroka u optimalnim omjerima
Objavljeno 13. lipnja, 2022.
Odaberite klimatski pametne žitarice, poput prosa, i lokalne dobavljače svježe hrane

Činjenica je da 25 % Hrvata ne konzumira voće ili povrće svakodnevno, a samo 10 % stanovništva konzumira preporučenih pet obroka dnevno. "Konzumacija hrane biljnog podrijetla i smanjenje hrane životinjskog podrijetla prehrambene su mjere koje se gotovo univerzalno mogu primijeniti u prevenciji i liječenju većine bolesti naše civilizacije. Veliki sustavni pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju niže vrijednosti niza rizičnih čimbenika, kao što su indeks tjelesne mase i razine masnoća u krvi te bolju regulaciju šećera u krvi u odnosu na svejede", kaže klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender.



Održivost


Nadalje, pojašnjava nutricionistica, postoje dokazi o manjoj učestalosti srčanih bolesti, pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti kod ljudi koji se hrane većinom biljnom hranom. Konkretno, novo istraživanje koje se bavi utjecajem pretežito biljne prehrane na zdravlje pokazalo je smanjenje rizika od koronarne bolesti srca za 40 %, cerebrovaskularnih bolesti za 29 %, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma za 50 %.

Predloženi mehanizmi djelovanja biljne prehrane temelje se na nekoliko značajki ovog održivog obrasca prehrane, a najvažniji su niži kalorijski unos i visoka gustoća hranjivih tvari (veći udjel vrijednih nutrijenata u hrani), povećan unos vlakana, nezasićenih masti, antioksidansa, mikronutrijenata, biljnih proteina i sterola te smanjen unos zasićenih masnih kiselina.

Anet Režek Jambrak, profesorica i prehrambeno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za netoplinske tehnike procesiranja hrane, objašnjava vezu između biljne hrane i utjecaja na planet:

"Prema podacima, 34 % svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek proizvedeno je zbog našeg trenutačnog prehrambenog sustava. Otpad od hrane odgovoran je za prosječno dvije tone ekvivalentna ugljičnog dioksida po osobi svake godine. Svaki čovjek utječe na razinu ugljičnog dioksida u okolišu. Sada je vrijeme da svaki pojedinac počne razmišljati o poboljšanju uvjeta života i ostavljanju boljeg okruženja za svoju djecu."

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Sjedinjenih Država (FAO), dodaje, održiva prehrana uključuje konzumaciju hrane koja ima mali utjecaj na okoliš ili niski ugljični otisak, ali je istovremeno bogata esencijalnim hranjivim tvarima koje zadovoljavaju naše potrebe.

Ujednačeno


"Odaberite klimatski pametne žitarice, poput prosa, i lokalne dobavljače svježe hrane. Prilagodite svoj izbor mesa kako biste postigli održivu prehranu! Biljna hrana obično ima znatno manji ugljični otisak od mesa i mliječnih proizvoda, a biljni izvori proteina (tofu, grah, grašak i orašasti plodovi), imaju najmanji ugljični otisak od svih. U tom smislu potreban nam je prijelaz na prehranu koja kombinira hranu biljnog podrijetla kako bismo osigurali optimalan unos bjelančevina, ugljikohidrata, masti i važnih nutrijenata", zaključuje Režek Jambrak.

VegePorcija, alat koji pomaže odraslima da u tjedni jelovnik uvrste više biljnih obroka u optimalnim omjerima i odgovarajućim, raznolikim kombinacijama temelji se na preporuci komisije EAT-Lancet o unosu 300 g povrća i 200 g voća dnevno kao dijelu održive i zdrave prehrane. Sadrži optimalne omjere i prave kombinacije između različitih skupina biljne hrane, tako da su obroci dobro ujednačeni i osiguravaju unos potrebnih proteina. Tanjur je podijeljen u tri dijela: 50 % povrća, 25 % biljnih proteina iz mahunarki, orašastih plodova, gljiva i sjemenki, 25 % žitarica od cjelovitog zrna i škrobnih namirnica, poput krumpira.
 
Jasminka Knežević
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana