U prošlom tekstu o konverzacijskim vještinama spominjali smo aktivno slušanje kao preduvjet dobrih odnosa s drugim ljudima. Uistinu, jedna od najvažnijih vještina za međuljudske odnose jest aktivno slušanje. Naime pokazuje se da osobe koje znaju dobro slušati sugovornika više uživaju u komunikaciji i samouvjerenije su pri komunikaciji s okolinom što je vidljivo i u pozitivnim reakcijama osoba s kojima komuniciraju, poslovno ili privatno.

Znanje o koristi aktivnog slušanja nije neka moderna tekovina. Naime, čak i u drevnoj Kini bilo je poznato da je slušanje sugovornika pri komunikaciji često važnije od onoga što je izgovoreno. Kinezi su smatrali i danas smatraju da je cilj aktivnog slušanja razumjeti sugovornika u potpunosti, tj. primiti sve dane informacije u cijelosti, točno ih interpretirati te dokazati kako ih se razumjelo smislenim odgovorom. I u današnje vrijeme aktivno slušanje definira se na sličan način, dakle to je slušanje pri kojem poklanjamo svoju punu pozornost sugovorniku, trudimo se razumjeti što nam on komunicira, a pritom obraćamo pozornost na sve kanale komunikacije (verbalni i neverbalni) i, najvažnije, pokazujemo svoje razumijevanje. Prema tomu, aktivno slušanje obuhvaća dobivanje informacija, razumijevanje drugih, rješavanje problema, dijeljenje interesa, doživljavanje tuđih osjećaja, pružanje potpore i slično. Želimo li biti više svjesni svoje okoline, razumjeti dane informacije i “čitati između redova” te shvatiti puni smisao poruke, onda trebamo poraditi na vještini aktivnog slušanja. Aktivni slušači, naravno, više slušaju nego što pričaju, ne završavaju tuđe rečenice, ne upadaju drugima u riječ, ne odgovaraju na pitanja pitanjima, ne razmišljaju o drugim stvarima niti planiraju svoj odgovor tijekom slušanja sugovornika. Oni su usredotočeni na ono što im sugovornik govori i pokazuje, postavljaju ciljana pitanja ili potpitanja kako bi pokazali interes i dobili dodatne informacije te pokazuju svoj interes za temu i time potiču sugovornika na daljnju komunikaciju. Svoj odgovor planiraju tek kada osoba završi s izlaganjem te temelje razgovor na onome što je sugovornik rekao.

Osnovne tehnike koje nam mogu pomoći da postanemo aktivni slušači jesu postavljanje pitanja o onome što nam je sugovornik rekao i sažimanje poruke koja nam je prenesena kako bismo utvrdili jesmo li sve dobro shvatili. Drugim riječima, važno je sugovorniku dati povratnu informaciju kako bismo mu pokazali da smo ga aktivno slušali i pokušali razumjeti ono što nam govori. Također, važno je provjeriti svoje razumijevanje onoga što nam je sugovornik rekao, a ne podrazumijevati da smo dobro razumjeli. To je osobito bitno kada je riječ o emocijama, stavovima, mišljenju i sl. Kada se o tome razgovara, postoji mnogo više prostora za pogrešno razumijevanje. Pritom je važno ne donositi sudove o tome što nam je sugovornik rekao, nego pokazati kako smo razumjeli to što nam je rekao. Dakle, ne izražavamo svoje odobravanje ili neodobravanje, ne donosimo vrijednosne sudove o kvaliteti, točnosti ili opravdanosti nečijih emocija, stavova i slično, nego svojim riječima ponovimo ono što nam je sugovornik rekao. Iako nam se katkad može činiti suvišnim ponavljati poruku koju smo dobili, to je uistinu jedini način kako provjeriti i dokazati svoje razumijevanje. Isto tako, to je najbolji način kako pokazati svoje razumijevanje nečijih emocija i pružiti podršku osobi. Zbog toga je aktivno slušanje važno za kvalitetne odnose, osobito bliske odnose, jer su međusobno razumijevanje i podrška glavni preduvjet takvih odnosa. Unaprijediti svoju vještinu aktivnog slušanja možemo tako da usmjeravamo pozornost na sve aspekte komunikacije – dakle, ne samo na ono što nam osoba govori, nego i na način na koji nam to govori, na ton glasa, mimiku lica, položaj tijela i sl. Sve te informacije jako su važne za potpuno razumijevanje poruke koja nam se šalje. Nadalje, pažljivim i ciljanim postavljanjem pitanja koja se logično nadovezuju na temu razgovora odajemo dojam kao da zaista i slušamo i pratimo sugovornika. Također, povremeno sažimanje razgovora odličan je način da pokažemo i provjerimo naše razumijevanje i sadržaja i prenesenog značenja poruke, odnosno njezina emocionalnog tona, stava sugovornika i sl. Općenito govoreći, aktivno slušanje podrazumijeva strpljenje i voljnost da posvetimo svoje vrijeme i pažnju sugovorniku čime šaljemo poruku da nam je važno i vrijedno ono što nam on govori. Time jasno dajemo do znanja da cijenimo i vrednujemo naš odnos što ne samo da doprinosi razvoju kvalitetnih odnosa, nego i čuva odnose u situacijama kada se razilazimo u mišljenjima, stavovima ili kada smo u sukobu s nekim.