Regija
LJUBIČASTA POLJA MAKA FOTOATRAKCIJA

Kod Topolja više od stotinu hektara zasijano je makom
Objavljeno 26. svibnja, 2022.
PZ Bajmak proizvodnju maka počeo je prije četiri godine, na samo tri hektara
TOPOLJE



Nema dana a da se uz nepregledna ljubičasta polja u okolici baranjskog Topolja ne zaustave na desetci automobila. Iz njih izlaze lovci na dobru snimku naoružani fotoaparatima ili mobitelima kako bi ovjekovječili nesvakidašnji prizor. Posebice u ranu zoru ili predvečer, kada Sunčeve zrake dodatno potenciraju doživljaj…



Baranja, poznato je, i tijekom proljeća nudi užitak oku - od zelene pšenice do žute uljane repice, a posljednjih nekoliko godina paleti treba dodati ljubičastu - boju maka. U kombinaciji s onim mnogim poznatijim, crvenim, nastaju dojmljive fotografije, iako je onaj crveni zapravo korov i za poljoprivrednike nerado viđen gost.

Brojni fotografi, profesionalci ili amateri, ne znaju da je na njihovim fotografijama mak sa zasigurno najveće hrvatske plantaže te industrijske biljke, jedne vrste uljarica. U vlasništvu je topoljske obiteljske Poljoprivredne zadruge Bajmak, koja je prve hektare maka zasijala prije četiri godine. Krenuli su s pola hektara, proizvodnju proširili na tri, pa na 20-ak, a prošle godine mak su posijali na 110 hektara. Tome valja dodati 50-ak hektara u vlasništvu njihovih kooperanata. U vrijeme kada su intenzivirali proizvodnju na 20-ak hektara, u Hrvatskoj je, prema podatcima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, mak bio posijan na samo 50-ak hektara

- Nakon razgovora s jednim otkupljivačem maka prije četiri godine odlučili smo ga posijati na tri hektara. Cijena je bila dobra, agrotehnika nije zahtjevna, pa smo odlučili riskirati. Budući da kod nas nije bilo deklariranog sjemena, kupili smo ga tada na tržnici. Za hektar je bilo potrebno kilogram sjemena, što, zaključit će svi oni koji se bave ratarskom proizvodnjom, sasvim dovoljno govori o isplativosti proizvodnje maka - kaže Bojan Đurić, suvlasnik PZ-a, nastavljajući kako se rizik isplatio, jer je prinos bio oko 900 kilograma po hektaru, a cijena znatno viša nego za pšenicu. Cijelu su količinu brzo uspjeli prodati, a mak iz Topolja završio je tada na domaćem i austrijskom tržištu. Zadovoljni su bili i idućim žetvama, odnosno plasmanom na tržište (inozemno), pa nije čudno što je mak sada posijan na četvrtini ukupnih obradivih površina u njihovu vlasništvu.

- Da se ne isplati, ne bismo ga sijali. Ovogodišnja cijena još nije poznata, ali čak i ako bude na razini sadašnjih cijena pšenice, bit će dobro - objašnjava Đurić, naglašavajući kako je proizvodnja maka po hektaru trostruko jeftinija nego proizvodnja pšenice. Ne zna što se s njim u konačnici događa, ali pretpostavlja da bude samljeven i plasiran u trgovačke lance odnosno u pekarsku industriju. Prema tome, najčešće završava u kolačima s makom ili pak u tradicionalnom šokačkom jelu makem tista…

Mak je osnova mnogima omiljenog gastronomskog užitka, zdrav je i zastupljen u gotovo svim kuhinjama svijeta. Najstariji zapisi o njegovoj upotrebi potječu iz Mezopotamije, gdje je korišten u medicinske svrhe. Zanimljivo je da je jedan od razloga zbog kojih su se u PZ-u Bajmak odlučili za njegovo sijanje činjenica da ga divljač, s kojom tamošnji ratari imaju velikih problema, neće jesti. Problem im je jedino nedostatak padalina i plodored, jer se na istoj površini može uzgajati svake treće-četvrte godine…

Za nekoliko dana nestat će ljubičaste čarolije, pa svi oni kojima su boje baranjske prirode prirasle srcu - pravac Topolje!

Ivica Getto
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UVOD U GLAVNI VEZOVSKI TJEDAN

Na Malim vezovima 23 skupine

2

PODRUČJE S VELIKOM PROIZVODNJOM KAMILICE

Radovi na “Kući čaja - oazi mira” pri kraju

3

TASK FORCE – 30. OBLJETNICA OSNIVANJA

Potomci hrvatskih iseljenika uljepšavaju svoju pradomovinu