U Kliničkom bolničkom centru Osijek već dva tjedna nemaju reagensa za tumorske markere, a ako nemam taj nalaz, koji mi treba svaka tri mjeseca, ne mogu dobiti terapiju jer moja onkologinja mora predstaviti nalaz na povjerenstvu koje odobrava taj lijek. Zbog toga sam i ja, kao i mnogi drugi pacijenti, otišla u privatnu polikliniku radi tumorskih markera, što me stajalo 300 kuna. Pretpostavljam da mnogi ljudi u ovoj besparici teško izdvajaju novac za uslugu koja bi im trebala biti dostupna na uputnicu, iznosi svoje iskustvo pacijentica iz Osijeka koja se u petak obratila Glasovoj redakciji.

Zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek, doc. dr. sc. Krunoslav Šego, dr. med., kaže kako nije problem u reagensima (jer ih, kaže, ima), nego u tome da se nalazi tumorskih markera čekaju duže nego što su to pacijenti naviknuli. Donedavno su se, naime, dobivali za dan-dva, no više to nije moguće. Zašto?

- Imamo eksploziju novootkrivenih karcinoma, da se slikovito izrazim. Budući da se višestruko povećao broj novootkrivenih karcinoma, povećao se i broj pretraga, tj. nalaza. Radimo punim kapacitetima, no trebat će određeno vrijeme da sve preorganiziramo s obzirom na novonastalu situaciju. Zbog toga pacijentima poput gospođe koja vam se obratila savjetujem da se za taj nalaz pobrinu nešto ranije, jer se duže čeka nego što je to donedavno bila praksa - naglašava doc. Šego.

Zamjenik ravnatelja ističe kako osim porasta broja onkoloških bolesnika, u KBC-u Osijek bilježe i veliko povećanje broja bolesnika s kardiovaskularnim bolestima. Mnogi od tih pacijenata, naglašava, zanemarili su rane simptome, nisu se redovito kontrolirali kod svog obiteljskog liječnika, ne odazivaju se na preventivne programe i općenito ne vode dovoljno računa o svom zdravlju u smislu smanjivanja rizičnih čimbenika poput nekretanja, cigareta, alkohola, pretilosti, hipertenzije, šećerne bolesti...

- Ljudi ponajprije moraju osvijestiti da su najodgovorniji za svoje zdravlje. Najvažnija je preventiva i smanjivanje čimbenika rizika, no ako do bolesti dođe, treba se javiti na vrijeme liječniku, redovito se kontrolirati i uzimati propisanu terapiju. Bilježimo uistinu velik broj pacijenata s uznapredovalom bolesti. Jesu li odgađali dolazak liječniku zbog pandemije, ne znam, no znam da je bolnički sustav bio dostupan - tvrdi doc. Šego.

S doc. Šegom slaže se i doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, dr. med., pročelnik Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek. Ističe, prevencija je ključ uspjeha.

- Ako nađemo karcinom u ranijem stadiju, onda govorimo o izlječenju. Ako se rani simptomi zanemare i bolesnik dođe u kasnijem stadiju bolesti, onda je i mogućnost izlječenja manja. Nažalost, kako je rekao zamjenik ravnatelja, bilježimo porast pojavnosti karcinoma u svim sijelima (posebice karcinoma dojke, karcinoma prostate, karcinoma debelog crijeva i karcinoma pluća), odnosno raste broj novootkrivenih, i to u kasnijim stadijima bolesti - upozorava doc. Tomaš.

Naglašava kako je Zavod za onokologiju radio punim kapacitetom i u vrijeme pandemijskih ograničenja, no prvi su boom novootkrivenih karcinoma zabilježili nakon lockdowna. Doc. Tomaš smatra da su ljudi onda, u strahu od COVID-19, odgađali odlazak liječniku unatoč simptomima. Stoga poziva građane da se odazovu pozivima za preventivne preglede (mamografija, testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici) te, prema preporuci obiteljskog liječnika, na preventivni CT pregled pluća. Pohvaljuje žene jer je, kada je riječ o redovitim pregledima dojki, uistinu podignuta razina svijesti, te bi to trebao biti model ponašanja kada je riječ o preventivi drugih onkoloških bolesti.

Nikola Kraljik, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditelj Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, ističe kako je odaziv na program prevencije karcinoma dojke oko 53 posto, no valja naglasiti da je broj žena koje redovito idu na mamografiju i veći s obzirom na to da ju žene obavljaju u okviru sistematskih pregleda ili kod privatnih liječnika. Program prevencije karcinoma cerviksa ne provodi se posljednjih sedam godina, no dr. Kraljik smatra da je "minuli rad" u tom području polučio rezultate (novootkriveni su slučajevi najčešće prekanceroze).

- Odaziv na program prevencije karcinoma debelog crijeva nije zadovoljavajući, što dijelom tumačim time da mnogi ljudi ne shvaćaju što trebaju učiniti kako bi u njemu sudjelovali. Stoga apeliram na kolege iz obiteljske medicine da daju dodatni poticaj i objašnjenja svojim pacijentima. Također, nadam se da će obiteljski liječnici iskoristiti mogućnost da određeni broj svojih pacijenata uključe u program prevencije karcinoma pluća - kaže dr. Kraljik.